Manjak sna kod djece može ozbiljno ugroziti njihov razvoj!

Neuropedijatrica izv. prof. dr. sc. Maša Malenica upozorava da nedostatak sna kod djece smanjuje trajanje REM faze sna, koju je kasnije potrebno nadoknaditi u drugim ciklusima. Ovaj proces može biti stresan za organizam, zbog povećanog lučenja hormona kortizola te poremećaja hormona grelina i leptina, koji reguliraju osjećaj gladi i sitosti.

Manjak sna ne samo da povećava rizik od pretilosti kod djece, već dovodi i do razdražljivosti, slabije koncentracije, a u ekstremnim slučajevima i do epileptičkih napadaja.

Jedna od čestih grešaka roditelja, kako napominje prof. Malenica, je buđenje djeteta usred noći radi hranjenja ili korištenje hrane kao alata za utjehu. Takve navike remete rutinu sna i mogu doprinijeti razvoju emocionalnog prejedanja u kasnijem djetinjstvu.

Pored toga, plavo svjetlo pametnih uređaja značajno narušava kvalitet sna kod djece. Svjetlo podražuje mrežnicu i šalje signale mozgu, što ometa pravilno lučenje melatonina – hormona odgovornog za san. Djeca bi, prema stručnjaku, trebala spavati u potpunom mraku, bez svjetla ekrana ili drugih izvora svjetlosti.

Za bolji san prof. Malenica preporučuje izbjegavanje teških obroka i večere nakon 20 sati, kao i smanjenje intenzivnih fizičkih aktivnosti neposredno prije spavanja.

Preporučena količina sna zavisi od dobi djeteta:

Starija dojenčad: 12 do 16 sati sna
Djeca od 1 do 2 godine: 11 do 14 sati sna
Djeca od 3 do 5 godina: 10 do 13 sati sna
Školarci: 9 do 12 sati sna
Adolescenti: 8 do 10 sati sna

Pravilne navike spavanja ne samo da podržavaju fizički i mentalni razvoj djeteta, već pomažu i u održavanju stabilnog emocionalnog stanja i zdravog načina života.