Mediteranska ishrana u trudnoći povezana s manjim rizikom od kolika i ekcema kod beba

Istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Network Open ukazalo je na povezanost mediteranske ishrane u trudnoći i manje učestalosti kolika i ekcema kod novorođenčadi.

Studiju su proveli istraživači s Harvard T.H. Chan škole javnog zdravlja, Bostonske dječije bolnice i instituta Harvard Pilgrim. Analizirani su podaci više od 1.300 trudnica iz američke studije Project Viva, koje su tokom istraživanja odgovarale na pitanja o svojim prehrambenim navikama.

Rezultati su pokazali da je kvalitetnija ishrana, slična mediteranskom načinu prehrane, povezana s manjom vjerovatnoćom da beba istovremeno ima kolike i ekcem.

Šta podrazumijeva mediteranska ishrana?

Mediteranski način prehrane zasniva se na raznovrsnim i nutritivno bogatim namirnicama. Na jelovniku se često nalaze voće, povrće, mahunarke, cjelovite žitarice, riba i izvori nezasićenih masti.

Nasuprot tome, ishrana s većim udjelom crvenog i prerađenog mesa, zaslađenih pića, soli i rafiniranih žitarica u istraživanju je imala izraženiji upalni prehrambeni obrazac.

Naučnici su navike učesnica procjenjivali pomoću dvije skale, jedne koja mjeri koliko se njihova ishrana približava mediteranskom modelu i druge koja procjenjuje njen potencijalni upalni karakter.

Među bebama obuhvaćenim istraživanjem, kolike je imalo 26 posto, dok je pet posto istovremeno imalo kolike i ekcem.

Svaki dodatni bod na skali mediteranske ishrane bio je povezan s 15 posto manjim rizikom da beba ima oba stanja. S druge strane, svaki dodatni bod na skali upalne ishrane bio je povezan s 34 posto većim rizikom.

Važno je naglasiti da se radi o povezanosti, a ne dokazu da određena ishrana direktno uzrokuje ili sprečava ove probleme.

Riba i plodovi mora posebno su se izdvojili

Jedan od zanimljivijih nalaza odnosio se na ribu i školjke. Prema rezultatima, svaka dodatna sedmična porcija ovih namirnica tokom trudnoće bila je povezana s 25 posto manjom vjerovatnoćom da beba ima i kolike i ekcem.

Istraživači nisu pronašli istu povezanost kada je riječ o mliječnim proizvodima, jajima i orašastim plodovima, iako se ove namirnice često razmatraju u kontekstu alergija.

Povezanost između ishrane majke i navedenih stanja bila je izraženija kod beba čije su majke imale alergije.

Ipak, rezultati ne znače da trudnice trebaju samostalno povećavati unos pojedinih namirnica ili mijenjati ishranu bez obzira na svoje zdravstveno stanje. Ribu i plodove mora treba birati u skladu s preporukama za trudnoću, uz pažnju na sadržaj žive i sigurnu pripremu hrane.

Kakva je veza između kolika i ekcema?

Kolike su čest problem u prvim mjesecima života i obično se prepoznaju po ponavljanim epizodama intenzivnog plača kod inače zdravih beba. Ekcem je upalno stanje kože koje može izazvati suhoću, crvenilo i svrbež.

Ranija istraživanja ukazivala su na to da bebe koje imaju kolike kasnije mogu češće razviti određena alergijska stanja, uključujući astmu, sezonski alergijski rinitis i alergije na hranu.

Jenifer Lightdale, profesorica pedijatrije na Medicinskom fakultetu Harvarda, navela je da se nova studija bavila upravo povezanošću kolika i ekcema, jer bi istovremena pojava ovih stanja mogla biti važna za razumijevanje kasnijeg rizika od alergijskih problema.

Međutim, sama pojava kolika ili ekcema ne znači da će dijete kasnije imati alergiju. Za procjenu rizika važni su brojni faktori, uključujući porodičnu historiju i druge okolnosti.

Zašto je uravnotežena ishrana važna tokom trudnoće?

Istraživači smatraju da nalazi dodatno naglašavaju važnost raznovrsne i uravnotežene ishrane tokom trudnoće. Emily Oken, profesorica na Odsjeku za ishranu Harvard T.H. Chan škole i prva autorica studije, istakla je značaj podrške trudnicama u usvajanju zdravih prehrambenih navika, uz poseban osvrt na plodove mora.

Mediteranski način ishrane može biti jedan od modela na kojem se takve navike zasnivaju, ali nijedna pojedinačna namirnica ne garantuje da će beba biti pošteđena kolika ili ekcema.

Za trudnice je najvažnije da jedu raznovrsno, unose dovoljno hranjivih materija i prate preporuke zdravstvenih stručnjaka. Ako imaju alergije, posebne prehrambene potrebe ili zdravstvene tegobe, savjetovanje s ljekarom ili nutricionistom može im pomoći da prilagode jelovnik svojim potrebama.