Kako pritisak u plućnim arterijama raste, srce mora raditi napornije da bi pumpalo krv kroz sužene krvne žile. To može uzrokovati osjećaj kratkog daha, posebno kod fizičkog napora. Na početku, simptomi mogu biti suptilni, ali s vremenom mogu dovesti do ozbiljnih problema s disanjem.
Kako visoki pritisak utiče na disanje?
Pulmonalna hipertenzija najčešće izaziva simptome poput otežanog disanja, umora i bolova u prsima. Osobe koje pate od ovog stanja mogu osjetiti i ubrzan rad srca te nelagodu koja se pogoršava prilikom fizičke aktivnosti.
Respiratorni problemi mogu biti povezani s drugim zdravstvenim stanjima poput astme ili hronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Ipak, važno je imati na umu da pulmonalna hipertenzija može izazvati ozbiljne komplikacije, poput srčane insuficijencije, što može oslabiti srčani mišić i otežati efikasno pumpanje krvi bogate kisikom.
Kada potražiti pomoć?
Ako primijetite da vaše disanje postaje otežano, posebno prilikom napora ili razgovora, važno je posavjetovati se s doktorom. Također, simptomi poput vrtoglavice, plavkastih usana ili nesvjestice zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Ove manifestacije mogu ukazivati na ozbiljne posljedice visokog krvnog pritiska.
Liječenje pulmonalne hipertenzije obično uključuje kombinaciju lijekova i terapija kisikom.
Promjene u načinu života, poput prestanka pušenja, zdrave ishrane i redovne vježbe, također mogu značajno poboljšati kvalitetu života. Za pacijente s ovom bolešću važno je pratiti simptome i redovno se konsultovati sa stručnjacima kako bi se spriječile ozbiljne komplikacije.
Ako se na vrijeme prepozna, pulmonalna hipertenzija se može kontrolisati i upravljati simptomima kako bi se spriječile dugoročne posljedice.
Uz pravu terapiju i promjene u načinu života, pacijenti mogu nastaviti živjeti aktivno i kvalitetno.