Ljekar upozorava: Toplotni udar može oštetiti vitalne organe

Dugotrajno izlaganje suncu i vrućini može dovesti do sunčanice, toplotnog udara i toplotne iscrpljenosti, stanja koje se često pogrešno prepoznaje.

Pravovremeno prepoznavanje prvih znakova upozorenja, adekvatna zaštita od visokih temperatura i pravilna reakcija u hitnim situacijama mogu spriječiti ozbiljne zdravstvene posljedice. Kako prepoznati razliku između sunčanice, umora, kako pomoći osobi sa sunčanicom, kada se javiti ljekaru i kada sunčanica postaje životno ugožavajuća, pojašnjava dr. Sanel Hrkić, specijalista urgentne medicine bolnice Medicana Sarajevo.

Prije svega, govori dr. Hrkić, važno je razlikovati toplotnu iscrpljenost od toplotnog udara jer se, smatra sagovornik, u svakodnevnog govoru oba stanja često nazivaju “sunčanicom”, iako nisu isto.

- Sunčanica nastaje kao posljedica direktnog i dugotrajnog izlaganja glave i vrata sunčevim zracima, dok je toplotni udar mnogo ozbiljnije stanje koje nastaje kada organizam izgubi sposobnost regulacije tjelesne temperature. Riječ je o hitnom medicinskom stanju koje može dovesti do oštećenja mozga, srca, bubrega i drugih vitalnih organa - pojašnjava dr. Hrkić.

Specijalista urgentne medicine ističe da su prvi simptomi “jaka glavobolja, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, osjećaj omamljenosti, izrazita slabost, crvenilo lica, povišena tjelesna temperature i ubrzan puls - te da se upravo oni ne bi smjeli zanemariti.

- Kako stanje napreduje mogu se javiti poremećaj svijesti, konfuzija, dezorijentacija, poremećaj govora, grčevi, otežano disanje, pa čak i gubitak svijesti - kaže dr. Hrkić te dodaje da ”za razliku od običnog umora ili toplotne iscrpljenosti, kod koje se osoba obilno znoji, osjeća slabost i vrtoglavicu, ali je uglavnom svjesna i stanje se popravlja nakon odmora u hladu i nadoknade tečnosti, kod sunčanice i naročito toplotnog udara simptomi ne prolaze ili se ubrzano pogoršavaju uprkos odmoru”.

Specijalista naglašava da su posebno zabrinjavajući poremećaji svijesti, visoka tjelesna temperature i neurološki simptomi, koji zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Iako mnogi vjeruju da će se osoba koja je doživjela sunčanicu ili toplotni udar oporaviti nakon nekoliko minuta odmora u hladu, upravo prve reakcije ljudi u takvim situacijama mogu biti presudne. Nepravilna pomoć ili odgađanje poziva hitnoj medicinskoj službi mogu dodatno pogoršati zdravstveno stanje i povećati rizik od ozbiljnih komplikacija. Zato je važno znati kako pravilno reagovati već u prvim minutama.

- Najčešća greška jeste podcjenjivanje ozbiljnosti stanja i odlaganje pozivanja hitne medicinske pomoći. Građani često očekuju da će se osoba sama oporaviti, čime se gubi dragocjeno vrijeme. Česte greške su i ostavljanje osobe na suncu, davanje alkohola ili energetskih napitaka, forsiranje unosa tečnosti osobi koja je konfuzna ili bez svijesti, kao i naglo rashlađivanje ledenom vodom, koje može izazvati neželjene fiziološke reakcije - ističe dr. Hrkić.

Naglašava da pravilna prva pomoć podrazumijeva da se "osoba odmah skloni u hlad ili klimatizovanu prostoriju, postavi u ležeći položaj uz blago podignutu glavu, a ukoliko je bez svijesti ali diše u bočni položaj. Potrebno je skinuti ili olabaviti višak odjeće i započeti postepeno rashlađivanje hladnim oblozima na vrat, pazuhe i prepone ili mlakom vodom uz ventilaciju. Vodu ili oralni rehidracijski rastvor treba dati samo ako je osoba potpuno budna, orijentisana i može bezbjedno gutati".

Specijalista Hrkić naglašava da “građani ne trebaju čekati da izmjere tjelesnu temperaturu iznad 40 stepeni Celzijusa kako bi pozvali hitnu medicinsku pomoć. Ukoliko osoba nakon izlaganja visokim temperaturama postane konfuzna, dezorijentisana, kolabira ili izgubi svijest, potrebno je odmah pozvati Službu hitne medicinske pomoći".

Iako se sunčanica i toplotni udar često doživljavaju kao prolazne tegobe izazvane visokim temperaturama, u pojedinim slučajevima mogu se razviti izuzetno brzo i prerasti u stanje koje ugrožava život. Zato je važno prepoznati trenutak kada kućne mjere više nisu dovoljne i kada je neophodna hitna medicinska intervencija, posebno kod osoba koje pripadaju rizičnim grupama.

- Sunčanica, a posebno toplotni udar, može veoma brzo napredovati i već u roku od nekoliko desetina minuta dovesti do oštećenja vitalnih organa. Upravo zbog toga vrijeme predstavlja presudan faktor za ishod liječenja. Hitnu medicinsku pomoć potrebno je odmah potražiti ukoliko osoba ima poremećaj svijesti, konfuziju ili gubitak svijesti, tjelesnu temperaturu iznad 40 stepeni Celzijusa, grčeve, otežano disanje, uporno povraćanje, izrazitu slabost ili nije u stanju da stoji ili hoda, kao i kada se simptomi ne poboljšavaju nakon 15 do 30 minuta odmora i rashlađivanja - kaže dr. Hrkić.

Poseban oprez, navodi, potreban je "kod male djece, starijih osoba, trudnica i hroničnih bolesnika te posebno kod osoba koje boluju od srčanih, plućnih i bubrežnih bolesti ili dijabetesa, kao i kod svih koji rade ili intenzivno treniraju na otvorenom".

- Djeca se pregrijavaju znatno brže od odraslih, zbog čega ih nikada ne treba ostavljati same u parkiranom automobilu, čak ni na nekoliko minuta. Temperatura u vozilu može za vrlo kratko vrijeme dostići vrijednosti koje ugrožavaju život. Kod starijih osoba osjećaj žeđi je često oslabljen, pa dehidracija može nastati i prije nego što osoba postane svjesna da joj nedostaje tečnost. Posebnu pažnju zahtijevaju i osobe koje koriste određene lijekove, poput diuretika, pojedinih antihipertenziva, antidepresiva, antipsihotika i antihistaminika. Ovi lijekovi mogu otežati rashlađivanje organizma ili povećati gubitak tečnosti, zbog čega se tokom toplotnih valova preporučuje redovno praćenje zdravstvenog stanja i konsultacija sa nadležnim ljekarom - pojašnjava dr. Hrkić

Specialista urgentne medicine u bolnici Medicana Sarajevo dr. Sanel Hrkić, navodi i preporuke kako se sačuvati od sunčanice i toplotnih udara.

- Prva i najvažnija preporuka jeste izbjegavanje boravka na direktnom suncu u periodu od 10 do 17 sati, kada su UV zračenje i toplotno opterećenje najveći. Ukoliko izlazak nije moguće izbjeći, potrebno je nositi šešir ili kapu širokog oboda, laganu svijetlu odjeću od prirodnih materijala i koristiti zaštitne kreme sa visokim zaštitnim faktorom. Druga preporuka odnosi se na redovnu hidrataciju. Tečnost treba unositi kontinuirano, čak i kada ne osjećamo žeđ. Preporučuje se voda, mineralna voda ili oralni rehidracijski rastvori, dok alkohol i veće količine kofeinskih napitaka treba izbjegavati jer mogu doprinijeti dehidraciji - kaže dr. Hrkić.

Također, ističe da je jedna od preporuka posebna briga o najugorženijim kategorijama stanovništva, djeci, starijim osobama, trudnicama i hroničnim bolesnicima.

- Potrebno je redovno provjeravati njihovo zdravstveno stanje, obezbijediti dovoljan unos tečnosti i rashlađen prostor te se pridržavati propisane terapije prema savjetu ljekara - navodi dr. Hrkić.

Dodaje da je veoma važno intenzivne fizičke aktivnosti i težak fizički rad treba planirati u ranim jutarnjim ili večernjim satima kada su temperature niže.

- Rekreativci često podcjenjuju rizik od visokih temperatura, zbog čega je neophodno prilagoditi treninge vremenskim uslovima. Klima-uređaji mogu biti od velike koristi, ali treba izbjegavati velike temperaturne razlike između spoljašnje i unutrašnje sredine, jer i one predstavljaju dodatno opterećenje za organizam - kaže dr. Hrkić te ponavlja da toplotni valovi više nisu izuzetak nego sve češća pojava.

- Toplotni udar nije samo prolazna neprijatnost, već ozbiljno, životno ugrožavajuće stanje koje može dovesti do otkazivanja vitalnih organa i smrtnog ishoda. Većina slučajeva sunčanice i toplotnog udara može se spriječiti pravovremenom zaštitom od sunca, adekvatnom hidratacijom i prepoznavanjem ranih simptoma. Građani ne bi trebali ignorisati znakove upozorenja, jer rano prepoznavanje simptoma, brzo započinjanje rashlađivanja i pravovremeno uključivanje hitne medicinske pomoći mogu spriječiti razvoj teških komplikacija i spasiti život. Tokom toplotnih valova prevencija ostaje najefikasnija terapija - zaključio je dr. Hrkić.