Naučnici učinili velik korak prema oživljavanju davno izumrle životinjske vrste

Nazvali su ga ‘Colossalovim vunastim mišem‘. Uistinu, miš koji je kreirala kompanija Colossal Biosciences ima dugo, kovrčavo i zlatno-smeđe krzno i to bi trebao biti prvi korak prema vraćanju u život vunastih mamuta izumrlih prije 10.000 godina.

Genski uređeni ‘vunasti miševi‘ skrivaju mješavinu mutacija po uzoru na one kod vunastih mamuta, kao i promjene za koje je poznato da mijenjaju rast dlake kod miševa, objavili su Colossalovi naučnici u radu koji još nije prošao stručnu recenziju (preprint).

"Colossalov vunasti miš označava prijelomni trenutak u našoj misiji istrebljenja", rekao je u priopćenju za javnost Ben Lamm, suosnivač Colossala.

Biotehnološka kompanija Colossal Biosciences osnovana je 2021. godine u Dallasu kako bi se spriječilo izumiranje ugroženih životinja, ali i oživjele neke izumrle vrste poput mamuta i ptice dodo. Colossal se sada procjenjuje na više od deset milijardi dolara, što ga čini prvim startupom u Teksasu koji je postigao tako visoku vrijednost.

Budući da je mamut genetički sličan slonu, postoji mogućnost da se mamutov DNK umetne u slonovsku jajnu stanicu bez jezgre, a zatim se uz pomoć električnih impulsa oponaša proces oplodnje.

Tako bi nastao embrij koji bi se umetnuo u maternicu slonice koja bi iznijela trudnoću. Colossal želi koristiti tehnike uređivanja gena poput CRISPR-Cas9 za manipuliranje stanicama kako bi kreirao slonove slične mamutima.

Nučnici genetički modificiraju miševe od 1970-ih, ali nove tehnologije poput CRISPR- Cas9, za što je dodijeljena Nobelova nagrada za medicinu 2020. godine, to čine puno učinkovitijim i lakšim. Colossalovi naučnici pregledali su DNA baze podataka mišjih gena kako bi identificirali gene povezane s teksturom kose i metabolizmom masti.

Odabrali su te dvije osobine jer su takve mutacije vjerojatno povezane s otpornošću na hladnoću, kvalitetom koju su vunasti mamuti morali imati da prežive u prapovijesnoj arktičkoj stepi. Svaka od ovih genetskih varijacija ‘već je prisutna u nekim živim miševima‘, pojasnila je Colossalova glavna znanstvenica Beth Shapiro, ali ‘sve smo ih stavili zajedno u jednog miša‘.

"Podvig je ‘tehnološki prilično cool‘, rekao je za AP Vincent Lynch, biolog sa Univerziteta Buffalo, koji nije bio uključen u istraživanje. Međutim, drugi su skeptični.

"To je daleko od stvaranja mamuta ili ‘mamutskog miša‘. To je samo miš koji ima neke posebne gene", rekao je za Nature Stephan Riesenberg s Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu.