Antitijela koče efekat droge i trebalo bi da štite od stvaranja želje da se ponovo konzumira.
Konzum kokaina je rekordno veliki. Prema podacima UN, 2021. je tu drogu konzumiralo oko 22 miliona ljudi. Po učestalosti korišćenja ona je na drugom mjestu iza kanabisa.
U Evropi kokain najviše uzimaju Nijemci.
Riječ je o drogi koja stvara jaku zavisnost i oštećuje vitalne organe. Konzum dovodi kardiovaskularni sistem do granica opterećenja, što se može uporediti sa neprestanim trčanjem maratona. Odvikavanje takođe predstavlja veliki fizičko i mentalno opterećenje. Sada istraživači u Brazilu rade na serumu koji bi trebalo da potpomogne terapiju odvikavanja, prenosi DW.
Kako djeluje kokain?
Većina konzumenata usisava kokain u formi praha – kroz nozdrve. Alternativa je pušenje uz pomoć lule. Supstanca preko krvi dospijeva do mozga. Tamo izaziva lučenje različitih supstanci za prenos informacija, među kojima je i dopamin. Javlja se osjećanje intenzivne euforije.
Tijelo postaje hiperaktivno i razdraženo. Srce pumpa krv punom snagom, arterije se sužavaju. Krvni pritisak i tjelesna temperatura rastu. Potrebe poput gladi i žeđi postaju nevažne. U najgorem slučaju, „trip“ može da se završi grčevima, komom ili zaustavljanjem disanja ili rada srca.
Ekstaza traje između pet i 30 minuta. „Stvara se osjećaj da je na svim semaforima upaljeno zeleno svijetlo“, kaže Hanspeter Ekert, terapeut u jednom berlinskom udruženju za liječenje narkomanije.
Mozak pamti: ovo je bilo intenzivno, predivno. Hoću to ponovo da doživim! Tijelo memoriše konzum kao element važan za preživljavanje. Mislima dominira želja da se uzme još kokaina. Unutrašnji glasovi koji upozoravaju na posljedice postaju sve tiši. Čovjek počinje da zapušta svoje zdravlje, socijalne kontakte i posao. Nastala je zavisnost.
Vakcina protiv zavisnosti – rješenje?
Antikokainska vakcinacija može da pomogne u terapiji ove zavisnost. Nakon vakcinisanja, u krvi se stvaraju antitijela. Ona se ciljano vezuju za kokain. Stvaraju se formacije koje zbog svoje veličine ne mogu da prođu kroz krvno-moždanu barijeru. Tako da ne može da dođe do stimulacije mozga. Ni do drogiranog stanja.
Sprečava se reakcija mozga koja izaziva želju za ponovnim uzimanjem droge. Zbog toga pacijent drukčije percipira drogu, kaže za DW Frederiko Garsija sa brazilskog univerziteta UFMG. Njegov istraživački tim je vršio opite na pacovima.
Garsija smatra da bi rezultati postignuti na životinjama mogli da se ostvare i sa ljudima. Bio bi to prvi vakcinalni serum protiv kokaina koji bi se upotrebljavao u terapiji.
Na takvim serumima rade i istraživački timovi u SAD. Trenutno još nema kliničkih studija na ljudima tako da je neizvjesno kada će – i da li će – vakcina da se pojavi.
Može li vakcina da spriječi stvaranje zavisnosti?
Terapeut Ekert pozdravlja tu ideju. Ako nema ekstatičnog stanja, glava se smiruje. Tijelo može da se otrgne od permanentnog razdraživanja. Pacijent može da doživi pozitivno iskustvo i konstatuje: dobro osjećanje potiče od mene – a ne od droge.
Ekart je ipak i skeptičan, jer terapija je težak poduhvat. Njemu je za terapiju potrebno najmanje godinu dana. Zavisnici uče kako da razumiju svoje tijelo i psihu. Govore o svojim osjećanjima i problemima – i moraju da donose teške odluke. Koje prijatelje je bolje da izbjegavam? Kako ću podnijeti bolove? U tim procesima oni postupno osvajaju veću kontrolu nad svojim životom.
Vakcina nije namijenjena prevenciji ili ljudima koji samo povremeno konzumiraju kokain. Ekert upozorava da kod vakcinisanih postoji opasnost od predoziranja drogom, jer zbog seruma ona ne djeluje.
Marika Feri iz Evropske kancelarije za droge i zavisnost od droga ima i druge rezerve: „Supstanca po sebi nije izolovan problem. To što se više ne uzima kokain ne znači i da su svi problemi automatski riješeni. Tijelo mora da ozdravi, baš kao i psiha. Terapija se stara o psihi i socijalnom okruženju. „Za to je potrebno vrijeme“, kaže Feri.
Njoj su milija obuhvatnija rješenja – ona koja bi mogla da pomognu što većem broju ljudi. Kao ekspertkinja za javno zdravlje, Feri želi da se ljudima olakša nalaženje mjesta na terapiji. Ona poručuje da je vakcinacija samo za mali dio ljudi koji se već nalaze na terapiji, prenose NN.