Stručnjaci tvrde: Jednostavan pregled oka mogao bi otkriti demenciju godinama ranije
Najnovija istraživanja pokazuju da bi upravo periferni dio mrežnjače mogao skrivati rane pokazatelje Alzheimerove bolesti, i to godinama prije nego što dođe do ozbiljnog oštećenja mozga.
Studiju su proveli istraživači iz Houston Methodist Hospital, a njihovi rezultati otvaraju mogućnost da se neurodegenerativne promjene u budućnosti prepoznaju tokom rutinskog pregleda kod oftalmologa.
Fokus pomjeren sa centra na periferiju
Uobičajeni pregledi oka najčešće su usmjereni na centralni dio mrežnjače, koji je ključan za jasan i precizan vid.
Međutim, naučnici su sada pažnju usmjerili na njen vanjski rub – područje koje do sada nije bilo u prvom planu kada je riječ o dijagnostici neuroloških oboljenja.
U tom dijelu oka nalazi se veća koncentracija potpornih ćelija poznatih kao Müllerove glija-ćelije. Njihova uloga je održavanje stabilnog i zdravog okruženja unutar mrežnjače. Istraživanja su pokazala da upravo ove ćelije prolaze kroz promjene u vrlo ranoj fazi Alzheimerove bolesti.
Šta se dešava u najranijim fazama?
Kroz laboratorijska ispitivanja na životinjskim modelima, uočeno je da potporne ćelije mijenjaju svoju strukturu i ponašanje mnogo prije nego što se pojave klasični simptomi poput gubitka pamćenja ili zbunjenosti.
Te promjene ukazuju na to da organizam pokušava održati ravnotežu i zaštititi nervni sistem od daljnjeg oštećenja. Stručnjaci smatraju da bi upravo te rane reakcije mogle poslužiti kao vrijedan dijagnostički signal.
Protein koji otkriva skrivene procese
Posebna pažnja posvećena je proteinu akvaporinu-4, koji ima važnu ulogu u uklanjanju štetnih tvari iz centralnog nervnog sistema. U najranijim fazama bolesti zabilježeno je povećanje njegove koncentracije, što upućuje na pojačanu aktivnost sistema zaduženog za “čišćenje” mozga.
Ovaj proces povezan je s glimfatičkim sistemom – mehanizmom koji tokom dubokog sna uklanja metabolički otpad, uključujući proteine povezane s razvojem Alzheimerove bolesti. Kada taj sistem oslabi, dolazi do nakupljanja štetnih naslaga.
Promjene na mrežnjači mogle bi, prema mišljenju istraživača, predstavljati rani znak da je taj sistem pod pritiskom.
Nova nada za raniju dijagnozu
Ako se ovi rezultati potvrde i kod ljudi, jednostavan pregled oka mogao bi postati važan alat u ranom prepoznavanju Alzheimerove bolesti. To bi značilo mogućnost započinjanja terapije u fazi kada su oštećenja još uvijek minimalna.
S obzirom na to da se broj oboljelih širom svijeta povećava, svako otkriće koje omogućava raniju intervenciju ima ogroman značaj.