U posljednjih nekoliko godina sve više se govori o bigoreksiji – poremećaju koji je donedavno bio gotovo nepoznat široj javnosti. Nazivana još i mišićna dismorfija, bigoreksija je oblik tjelesne dismorfije u kojem osoba razvija opsesivnu potrebu za povećanjem mišićne mase, bez obzira na to kako zapravo izgleda.
Osobe pogođene ovim poremećajem često imaju vrlo razvijenu muskulaturu, ali sebe doživljavaju kao "premršave" ili "nedovoljno jake".
Šta uzrokuje bigoreksiju?
Kao i kod drugih poremećaja slike o tijelu, uzroci bigoreksije su složeni i višeslojni.
Stručnjaci navode biološke, psihološke i društvene faktore:
Biološki faktori uključuju genetsku predispoziciju, disbalans neurotransmitera i hormonske promjene koje mogu utjecati na raspoloženje i ponašanje.
Psihološki faktori često uključuju nisko samopouzdanje, perfekcionizam i traume iz djetinjstva, poput ismijavanja zbog izgleda.
Sociokulturni faktori igraju veliku ulogu – u kulturi u kojoj se muževnost često mjeri veličinom bicepsa, a ideal ljepote sve više uključuje isklesano tijelo, pritisak da se postigne „savršen izgled“ postaje ogroman.
Društvene mreže dodatno pogoršavaju problem. Platforme poput Instagrama i TikToka zatrpane su fotografijama tijela bez mane, savršenih trbušnjaka i svakodnevnih fitness rutina, čime se stvaraju nerealna očekivanja i nezadovoljstvo vlastitim izgledom.
Prepoznajte simptome
Osobe koje pate od bigoreksije često:
- provode sate u teretani, ponekad i po nekoliko puta dnevno,
- strogo kontroliraju ishranu, često izbacujući važne nutrijente,
- osjećaju krivnju ako propuste trening,
- razvijaju ovisnost o suplementima, a ponekad i steroidima,
- izbjegavaju društvene situacije jer se osjećaju „nedovoljno mišićavo“,
- opsesivno gledaju u ogledalo – ili ga potpuno izbjegavaju.
U težim slučajevima, bigoreksija može dovesti do depresije, anksioznosti i ozbiljnih fizičkih posljedica uslijed pretreniranosti ili zloupotrebe supstanci.
Ko je u riziku?
Iako se bigoreksija češće javlja kod mladića i muškaraca između 18 i 35 godina, sve više je prisutna i kod žena – naročito onih koje su izložene pritiscima društvenih mreža i standardima "fit" izgleda.
Nedavna istraživanja pokazuju da studenti koji redovno prate „fitspiration“ sadržaj na društvenim mrežama pokazuju veći stepen nezadovoljstva svojim tijelom i sklonost razvoju simptoma dismorfije.
Bigoreksija nije opsesija zbog taštine – to je ozbiljan mentalni poremećaj koji zahtijeva razumijevanje, podršku i stručno vođenje. U kulturi u kojoj je izgled postao valuta samopouzdanja, važno je podsjetiti: vrijednost čovjeka ne mjeri se obimom njegovih mišića.
Ako prepoznajete simptome kod sebe ili nekoga bliskog, razgovarajte sa stručnjakom. Briga o zdravlju je važna – ali zdravlje uvijek mora doći prije izgleda.