Humani papillomavirus (HPV) je najčešći spolno prenosivi virus koji može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući rak grlića maternice. Ovaj tip virusa je odgovoran za gotovo 100% slučajeva raka grlića maternice, koji je jedan od najčešćih oblika raka kod žena. S obzirom na to da rak grlića maternice može godinama razvijati bez simptoma, ključnu ulogu u prevenciji igra pravovremeno otkrivanje promjena na grliću maternice kroz redovne preventivne preglede.
Ključni uzročnik karcinoma vrata maternice
HPV je skupina više od 200 virusa, a među njima su posebno visokorizični tipovi poput HPV tipa 16 i 18, koji su odgovorni za većinu slučajeva raka grlića maternice. Ovi virusi se prenose spolnim putem i mogu uzrokovati promjene na sluznici grlića maternice, što u konačnici može dovesti do razvoja raka.
Međutim, važno je napomenuti da nije svaki kontakt s HPV-om nužno povezan s razvojem raka. U mnogim slučajevima, imunološki sistem uspijeva eliminirati virus bez većih posljedica. Ipak, dugotrajna infekcija visokorizičnim HPV tipovima može dovesti do precanceroznih promjena, a ako se ne liječe, ove promjene mogu postati rak.
Prevencija raka grlića maternice
Jedan od najvažnijih koraka u prevenciji raka grlića maternice je redovno obavljanje PAPA testa (citološki pregled) i HPV testiranja. Ovi pregledi omogućuju otkrivanje abnormalnih promjena na grliću maternice u ranoj fazi, kada su promjene još uvijek reverzibilne i liječive.
PAPA test se obavlja uzimanjem uzorka stanica s grlića maternice i analizira se pod mikroskopom kako bi se otkrile eventualne abnormalnosti. HPV testiranje, s druge strane, otkriva prisutnost visokorizičnih tipova HPV-a koji mogu izazvati ove promjene.
Preporuke za redovne preglede variraju, ali se obično savjetuje da žene započnu s PAPA testom u dobi od 25 godina, te ga ponavljaju svake tri godine. Ako rezultati PAPA testa ukažu na promjene, dodatna ispitivanja mogu biti potrebna, uključujući HPV testiranje ili kolposkopiju (detaljan pregled grlića maternice).
Pregledi su posebno važni za žene koje nisu vakcinisane protiv HPV-a ili koje imaju veću izloženost HPV infekcijama, na primjer zbog ranog početka seksualne aktivnosti ili velikog broja partnera.
U FBIH za dvije vakcinisano oko 4.000 žena
U Federaciji BiH i Republike Srpske, broj oboljelih varira, ali statistike pokazuju da je stopa obolijevanja visoka u regijama gdje su preventivni pregledi manje zastupljeni.
Nažalost, mnoge žene u BiH još uvijek ne obavljaju redovne preventivne preglede zbog nedostatka informacija, kulturnih barijera ili nepristupačnosti zdravstvenih usluga, što može doprinijeti kasnijem otkrivanju bolesti kada su šanse za izlječenje znatno smanjene.
Vakcinisanje se preporučuje djevojčicama i dječacima u dobi od 13 do 18 godina – prije izlaganja virusu tj. prije početka spolne aktivnosti. Vakcine mogu dobiti i starije osobe koje nisu prethodno vakcinisane, a primaju se 2 doze devetovalentnog cjepiva protiv HPV-a, s razmakom od najmanje 6 mjeseci između 1. i 2. doze.
Provođenje Programa imunizacije protiv HPV-a u Federaciji Bosne i Hercegovine započelo je krajem 2022. godine najprije u 4 kantona, zatim je 2023. godine proširen na cijelu Federaciju BiH. U dvije godine provođenja imunizacije protiv HPV-a, prvu dozu cjepiva protiv HPV primilo je skoro 4.000 djevojčica i djevojaka u FBIH.
Mnoga istraživanja potvrđuju učinkovitost imunizacije protiv HPV-a. Dokazano je da vakcina značajno smanjuje učestalost HPV infekcija, genitalnih bradavica i karcinoma vrata maternice. Prema podacima zemalja koje imaju tradiciju imunizacije protiv HPV-a, rizik od nastanka karcinoma vrata maternice u žena koje su se cijepile protiv HPV-a prije 18. godine života bio je 90% manji u usporedbi s necijepljenima.
Najveći broj vakcinisanih u RS-u prvom dijelu godine
Vakcinu protiv humanog papiloma virusa (HPV), od kraja marta prošle godine, kada je počela vakcinacija u Srpskoj, pa do sada, i to prvu dozu primilo je 3.213 osoba, dok je drugu dozu primilo 1.875 građana.
Podaci su ovo Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, koji kažu da je najveći broj vakcina dat u prva tri mjeseca 2023. godine po uvođenju vakcine i od novembra do decembra iste godine.
"Najviše vakcina dato je u aprilu, kada je vakcinisano 578 osoba, pa potom u maju, kada je vakcinu primilo 466 građana, i u junu prošle godine kada je to bilo 400", kazali su iz Instituta.
Dodali su da je i u ovoj godini najviše vakcina dato također u istom periodu, kada je u aprilu vakcinisano 590 osoba, od kojih je 167 primilo prvu, a 423 drugu dozu.
"Zatim u maju, kada je HPV vakcinu primila 391 osoba, od kojih su 62 primile prvu i 329 drugu dozu", kazali su Iz Instituta i dodali da je u junu vakcinisano 327 građana, a od tog broja je 49 njih primilo prvu dozu, dok je 278 primilo drugu dozu.
Pravo na besplatnu vakcinaciju u Republici Srpskoj imaju djeca uzrasta od 11 do 14 godina, jer je tada, tvrde doktori, ona najefikasnija.
Ostali građani koji su zainteresovani za vakcinaciju treba da izdvoje 210 KM po dozi, a preporučeno je da se dobiju dvije.
(Čuvajzdravlje.ba)