Koje rizike nosi dugotrajno sjedenje?
Ukoliko posao koji obavljate podrazumijeva višesatno sjedenje, što i nije rijetka pojava, vjerovatno znate da sve to vrijeme tijelu ne činite nikakvu uslugu. Najčešći problemi su bol u leđima i predjelu vratu, a evo koje još probleme može prouzrokovati dugotrajno sjedenje:
Debljina i dijabetes - Sjedenje povećava rizik od nastanka debljine, ali i od mogućnosti pojave dijabetesa tipa 2. Ako sastavite prekomjerno sjedenje, nedostatak kretanja i neuravnoteženu ishranu, jedini rezultat je pretilost. Pretjerano sjedenje može uzrokovati nakupljanje masti u tijelu, što dovodi do znatnog broja viška kilograma te nezadovoljstva vlastitim tijelom.
Bolesti srca i krvnih sudova - Osobe koji sjede šest ili više sati dnevno, kako navode stručnjaci, žive kraće od onih koji sjede manje, a smrtnost je više vezana uz kardiovaskularne bolesti.
Probavne smetnje su takođe na popisu neugodnih posljedica prekomjernog sjedenje. Neprekidno višečasovno sjedenje, zajedno s lošim držanjem i stezanjem unutrašnjih organa (uključujući probavni trakt), može uzrokovati zatvor, žgaravicu i nadutost.
Tegobe sa leđima - Kod dužeg sjedenja slabe trbušni mišići i napeti su površinski leđni mišići, a kao posljedica toga je degeneracija te pomjeranje diska između pršljenova. Disk koji je pomjeren može pritisnuti korijene živaca na izlazu iz leđne moždine te uzrokovati bolove u leđima i nogama, slabost mišića i drugo. Višesatno sjedenje za računarom dovodi do naginjanja glave prema naprijed, čime se kičma dovodi u ergonomski nepovoljan položaj te izaziva degeneraciju i pomak diskova u vratnoj kičmi i bolove u vratu, ramenima i rukama.
Slabljenje mišića nogu - Još jedna posljedica dugotrajnog sjedenja je i slabljenje glutealnih mišića, što dovodi do poremećaja stabilnosti kod stajanja na nogama. Tada se smanjuje snaga mišića nogu i gubi čvrstoća koraka.
Gubitak gustoće kosti - Zbog slabe fizičke aktivnosti dolazi do bržeg gubitka kalcijuma iz kosti zbog izostanka djelovanja mišića na kosti, a razvijaju se osteopenije i osteoporoza koja vodi prema frakturi kosti i svim njenim posljedicama.
Problemi s ravnotežom - Kod dugotrajnog sjedenja skraćuju se fleksori kuka i mišići stražnje strane bedara te se tako smanjuje pokretljivost u kukovima koja je bitna za održavanje ravnoteže tijela. Time se skraćuje i korak, čime se povećava rizik od pada i lomova kostiju.
Slabljenje cirkulacije u nogama - Posljedica dugog sjedenja je loša cirkulacija u nogama, oticanje potkoljenica i gležnjeva, proširene vene na nogama, razvoj krvnih ugrušaka te duboka venska tromboza.
Šta možete uraditi povodom toga?
Najbitnije je shvatiti da čak i minimalne promjene načina života mogu imati pozitivan učinak na zdravlje, pa u skladu s tim, donosimo vam nekoliko trikova koji mogu pomoći da smanjite sjedilački način života.
Aktivan odlazak na posao - Za početak, brigu o svom zdravlju i borbu protiv višesatnog sjedenja možete započeti odabirom prevoznog sredstva, a ako je moguće, odaberite bicikl ili hodajte umjesto vožnje automobila ili korištenja javnog prevoza.
Takođe, savjet je da vožnju liftom zamijenite stepenicama i uopšteno iskoristite svaku priliku da barem malo protegnete tijelo.
Pauza tokom rada - Za svaka dva sata sjedenja uzmite pet minuta pauze za istezanje, koju možete iskoristiti i za kratku šetnju po kancelariji, a ukoliko je to moguće, svoje poslovne telefonske razgovore obavljajte stojeći ili brzo prošetajte na svježem vazduhu za vrijeme pauze. Ovakav aktivni odmor pomaže poboljšati protok krvi, razbistriti glavu i smanjiti umor.
Lopta za aktivno sjedenje - Još jedan odličan trik za stvaranje zdravijeg radnog okruženja je korištenje podiznog stola ili lopte za sjedenje. Na podiznom stolu posao možete obavljati u stojećem položaju i na taj način brinuti o rasterećenju kičme.
Osim već navedenog, poželjno bi bilo da vodite računa o uravnoteženoj prehrani i održavanju tjelesne težine, a s obzirom na to da je svaki dodatni kilogram jednak opterećenju kičme od sedam kilograma, piše NN.