Mladi i zdravi sportisti sve češće obolijevaju od misterioznog sindroma

Istraživači procjenjuju da je prije 2020. godine milion do tri miliona ljudi patilo od POTS-a u Sjedinjenim Državama. Teško je doći do tačnih brojki jer to stanje obuhvaća niz simptoma, a mnogi ljudi još uvijek nisu čuli za njega. Nedavna istraživanja pokazuju da bi dva do 14 posto ljudi zaraženih koronavirusom moglo razviti POTS.

Sindrom ima tendenciju iznenadno se razviti, ostavljajući prethodno zdrave ljude nesposobnima za funkcioniranje, a bez jasnog uzroka. Posljednjih godina ljekari specijalizirani za to stanje primijetili su čudnu i neproporcionalnu podgrupu pacijenata: mlade sportašice.

Skraćeno za sindrom posturalne ortostatske tahikardije, POTS se dijagnosticira kada broj otkucaja srca pacijenta podivlja, skačući daleko iznad normale pri promjeni položaja iz ležećeg u stojeći.

Tinejdžeri i mlade odrasle osobe u odličnoj kondiciji općenito se smatraju iznimno zdravima, tako da je rastući broj slučajeva POTS-a zbunio ljekare.

Smatra se da nekoliko faktora možda djeluje 'zavjerenički' u izazivanju tog stanja, ističe Robert Wilson, neurolog koji vodi ordinaciju za POTS u Klinici Cleveland. Moguće je da su žene u reproduktivnoj dobi osjetljivije na upale koje stvara zaraza virusom nepoznatim do 2020. A stres povezan s velikom fizičkom iscrpljenošću u opasnost bi mogao dovesti sve sportiste.

'To je nešto poput savršene oluje osjetljivosti', rekao je Wilson.

No Donngan Truong, pedijatrijski kardiolog sa Univerziteta Utah Health, nagađa da porast slučajeva može odražavati često neobičnu fiziologiju sportista ili jednostavno označavati pristranost u izvješćivanju o tome. 'Moglo bi se jednostavno raditi o tome da sportisti općenito više paze na svoja tijela i signale koje im šalje', rekao je Truong.

Srce sportista

Zabrinutost za zdravlje sportista dospjelo je na naslovnice rano u pandemiji, ali fokus tada nije bio na POTS-u te je bio u sjeni drugog srčanog oboljenja. Tako su istaknute sportske osobe - uključujući bacača Boston Red Soxa Eduarda Rodrigueza - otkrile da su nakon preležanog koronavirusa doživjele upalu srčanog mišića, poznatu kao miokarditis, što je vodeći uzrok iznenadne smrti sportista.

Nacionalni univerzitetski atletski savez (National Collegiate Athletic Association, NCAA) pokrenuo je stoga registar za praćenje sportista. Profesionalni sportski timovi i škole uveli su preglede srca prije nego što su sportistima dopustili povratak na teren. Ispostavilo se da miokarditis nije tako čest kao što se strahovalo, a studija, kasnije objavljena u časopisu Heart, pokazala je da elitni sportisti koji su bili pogođeni tom bolešću nisu imali dugotrajna oštećenja srca.

Ali ispitivanje je dovelo do vala važnih istraživanja. Na Univerzitetu Alabama u Birminghamu, Sara Gould, ortopedska kirurginja, i Camden Hebson, pedijatrijski kardiolog, otvorili su sportsku kliniku 2021. godine kako bi pomogli mladim sportistima da upravljaju svojim zdravljem nakon covida. Klinika je privukla je pacijente s cijelog juga i šire, ali ljekari su bili iznenađeni kada su otkrili da malo njihovih pacijenata ima miokarditis. Većina je dolazila s POTS-om. 'A POTS je puno više toga što vidimo sve do danas', rekla je Gould.

Kada je dotok kisika u mozak smanjen, to izaziva ponekad nejasne i zbunjujuće simptome POTS-a, uključujući ošamućenost, nesvjesticu, mučninu, drhtanje, umor, glavobolju, maglu u mozgu, zamagljen vid, palpitacije i stezanje u prsima te kratak dah. Učinak se može mjeriti povećanjem broja otkucaja srca prilikom promjene položaja.

Mnogi sportisti, posebno oni koji se bave sportovima izdržljivosti, obično imaju niži broj otkucaja srca u mirovanju nego nesportisti - zbog čega su ti skokovi još veći. Otkucaji srca sportista u mirovanju mogu biti od 30 do 50 u minuti, a otkucaji srca drugih osoba u mirovanju od 60 do 100. Gould i Hebson brzo su primijetili da se većina njihovih pacijenata može kategorizirati u dvije grupe.

Veću grupu činile su pretežno žene i uključivala je mnogo trkačica i odbojkašica. Mnoge nisu mogle odrediti jasan događaj koji je označio pojavu simptoma iako je većina u nedavnoj prošlosti preboljela covid ili neku drugu virusnu bolest.

'To nije gotova, tačna situacija u kojoj baš svatko dobije covid, a zatim POTS', kaže Hebson. 'Neki pacijenti su u početku imali predispoziciju za POTS, a onda se nešto pojavi - to može biti mononukleoza ili covid ili nešto drugo što može potaknuti razvoj POTS-a.'

Drugom grupom dominirali su muškarci, uključujući nogometaše, a oni su izvijestili da su nakon potresa mozga osjetili simptome disautonomije - skokovitog otkucaja srca, glavne karakteristike POTS-a.

Njihovi nalazi, objavljeni u časopisu Physician and Sportsmedicine, u skladu su s prvim dokumentiranim slučajevima POTS-a. Naime tokom Američkog građanskog rata POTS je bio među nizom sindroma koji su nekoć bili poznati kao 'vojničko srce' jer je velik broj pripadnika vojske imao slične simptome. Historičari medicine nagađaju da su neke slučajeve izazvale povrede glave zadobivene tokom borbe.

Gould vjeruje da nekoliko aspekata vezanih uz bavljenje sportom može povećati osjetljivost na ovaj sindrom. Neki od njezinih pacijenata imaju hipermobilnost zglobova, što znači da imaju veći raspon pokreta od normalnog. To može biti prednost u određenim sportovima, uključujući gimnastiku, ronjenje, plivanje i trčanje s preponama, ali također je povezano u studijama s POTS-om. Gould je dovela u vezu hipermobilnost s 'rastezljivijim krvnim žilama', što može utjecati na otkucaje srca i krvni pritisak. Kaže i da su mnogi klinički pacijenti obično viši od prosjeka, što može biti prednost u određenim sportovima. A studije povezanosti gena pokazale su da visina povećava rizik od lupanja srca i problema s cirkulacijom - simptoma koji se viđaju kod ljudi s POTS-om.

Intenzivna tjelovježba sama po sebi može biti okidač za POTS. U dvosatnom treningu sportisti mogu izgubiti dva do tri posto tjelesne težine u vodi, što može dodatno poremetiti protok krvi i pogoršati simptome.

Još od kraja 19. stoljeća naučnici su primijetili da intenzivno vježbanje može preoblikovati srce. Srca sportaša obično su veća i sporije pumpaju. Vježbanje zahtijeva više kisika, pa mora snažnije raditi i s vremenom postaje sve veće i zadebljano. Kad se sportaš odmara, ne mora toliko raditi pa manje pumpa.

Promjene čine srce učinkovitijim, ali stres zbog napornog vježbanja ima druge učinke na tijelo. 'Puno smo naučili od sportaša tokom pandemije covida 2020. i 2021. te o tome kako srce u stvarno dobroj kondiciji može biti nešto što igra ulogu u različitim stanjima', rekao je Wilson, neurolog iz Klinike Cleveland.

On prikuplja podatke o pacijentima s POTS-om od 2017. U bazi podataka od nekoliko stotina ljudi, žene u generativnoj dobi predstavljaju neproporcionalno visok postotak pacijenata. Naučnici sumnjaju da su izloženije većem riziku jer su češće u predupalnom stanju - tokom menstrualnih ciklusa i trudnoće - u kojem se imunološki sistem priprema za borbu protiv nečega što je potencijalno štetno. Osim toga, jedno od istraživanja pokazalo je da je 90 posto pacijenata s POTS-om redovito vježbalo prije nego što je oboljelo od tog stanja.