Simptomi se mogu javiti u različitim dijelovima organizma, zavisno od toga gdje dolazi do oštećenja, uključujući:
- kožu
- krv
- zglobove
- bubrege
- mozak
- srce
- pluća.
Lupus se često teško dijagnostikuje jer njegovi simptomi podsjećaju na druge bolesti. Najpoznatiji znak – osip na licu u obliku leptirovih krila preko obraza – prisutan je kod mnogih, ali ne svih oboljelih.
Oko 90% dijagnoza lupusa postavlja se ženama starosti između 15 i 44 godine. Pojedinci mogu imati genetsku predispoziciju za lupus, dok ga određeni faktori poput infekcija, izlaganja suncu ili određenih lijekova mogu potaknuti. Iako lijek ne postoji, simptomi se mogu držati pod kontrolom odgovarajućim tretmanima.
Simptomi lupusa kod žena
Nijedan slučaj lupusa nije potpuno isti. Simptomi se mogu razvijati sporo ili naglo, biti blagi ili teški, te privremeni ili trajni. Većina žena ima blaži oblik bolesti s epizodama pogoršanja, nakon kojih dolazi do poboljšanja ili čak potpunog povlačenja simptoma.
Najčešći simptomi lupusa uključuju:
- hronični umor
- povišenu temperaturu
- bolove, ukočenost i oticanje zglobova
- osip u obliku leptira preko obraza i nosa ili osip na drugim dijelovima tijela
- promjene na koži koje se javljaju ili pogoršavaju nakon izlaganja suncu
- promjenu boje prstiju (Raynaudov sindrom) – prsti na rukama i nogama postaju
- bijeli ili plavi na hladnoći ili tokom stresa
- kratak dah
- bol u grudima
- suhe oči
- glavobolje, konfuziju i probleme s pamćenjem.
Kako lupus utiče na organizam?
Upala izazvana lupusom može zahvatiti različite organe i sisteme:
Bubrezi – lupus može dovesti do ozbiljnih oštećenja bubrega, a bubrežna insuficijencija jedan je od vodećih uzroka smrtnosti među oboljelima.
Mozak i nervni sistem – mogući su glavobolje, vrtoglavice, promjene ponašanja, problemi s vidom, moždani udari ili epileptični napadi. Mnogi pacijenti imaju poteškoće s pamćenjem i izražavanjem misli.
Krv i krvni sudovi – lupus može izazvati anemiju, povećan rizik od krvarenja i zgrušavanja krvi te upalu krvnih sudova (vaskulitis).
Pluća – može doći do upale plućne maramice, što uzrokuje bol pri disanju, kao i do krvarenja u plućima i upale pluća.
Srce – bolest može izazvati upalu srčanog mišića, arterija i srčane ovojnice, uz povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara.
Dodatni rizici povezani s lupusom
Osobe s lupusom imaju veći rizik od:
Infekcija – bolest i njeno liječenje mogu oslabiti imunološki sistem, čineći organizam osjetljivijim na infekcije.
Raka – istraživanja sugerišu povećan rizik od nekih vrsta karcinoma, poput limfoma, leukemije i raka mokraćne bešike, dok je rizik od raka prostate i melanoma niži kod oboljelih od lupusa.
Odumiranja koštanog tkiva – smanjen protok krvi do kostiju može dovesti do pucanja i propadanja kosti.
Komplikacija u trudnoći – povećan je rizik od pobačaja, visokog krvnog pritiska tokom trudnoće i prijevremenog porođaja. Zbog toga ljekari savjetuju da bolest bude pod kontrolom najmanje šest mjeseci prije planirane trudnoće.
Iako lupus može značajno uticati na kvalitet života, odgovarajući tretmani i promjene u načinu života mogu pomoći u upravljanju simptomima i očuvanju zdravlja.