Mnogi ljudi znaju za uobičajne okidače poput peludi, prašine i duhanskog dima, ali istraživanja pokazuju da postoje i drugi, manje očiti faktori koji mogu pridonijeti pojavi ili pogoršanju simptoma astme. Iznenadit će vas što sve može biti okidač za ovu bolest.
1. Genetika
Iako se astma ne nasljeđuje na isti način kao neke druge genetske bolesti, ima snažnu genetsku komponentu. Ako roditelj ima astmu, dijete ima veći rizik od razvoja iste bolesti. Međutim, to ne znači da će dijete nužno razviti astmu. Razumijevanje vaše porodične historije može pomoći u prepoznavanju rizika i pravovremenom upravljanju simptomima.
2. Okolišni faktori
Okoliš igra ključnu ulogu u razvoju astme. Izloženost iritantima poput onečišćenja zraka, industrijskih hemikalija i duhanskog dima može povećati rizik od razvoja astme ili pogoršati postojeće simptome. Čak i pasivno pušenje, odnosno izlaganje duhanskom dimu u zatvorenom prostoru, može biti ozbiljan okidač za astmu.
3. Respiratorne infekcije u djetinjstvu
Djeca koja su često podložna respiratornim infekcijama, poput prehlade ili upale pluća, mogu imati veći rizik od razvoja astme. Infekcije koje utječu na disajne puteve mogu izazvati hroničnu upalu, što može dovesti do osjetljivosti i suženja disajnih puteva.
4. Hormonske promjene
Hormoni mogu imati značajan uticaj na astmu, posebno kod žena. Hormoneske promjene tokom menstrualnog ciklusa, trudnoće ili menopauze mogu uticati na disanje i pogoršati simptome astme kod nekih žena.
5. Emocionalni stres
Emocionalni stres može imati iznenađujući uticaj na astmu. Intenzivne emocije poput stresa, tuge ili straha mogu potaknuti napade astme kod nekih ljudi. Ova veza između uma i tijela podsjeća nas na važnost holističkog pristupa u liječenju astme.
6. Težina i pretilost
Prekomjerna težina i pretilost mogu povećati rizik od razvoja astme ili pogoršati simptome kod ljudi koji već imaju dijagnozu astme. Masti koje se talože oko trbuha mogu ometati normalno disanje i izazvati upalu u dišnim putovima.