Većina pacijenata nakon nekoliko dana osjeti poboljšanje, ali kod određenih grupa ljudi mogu se razviti ozbiljne komplikacije koje traju i mjesecima nakon što virus nestane iz organizma.
Povezanost gripe i srčanih bolesti
Jedna od najopasnijih posljedica gripe je povećan rizik od srčanih oboljenja.
Studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine pokazala je da ljudi koji su preboljeli gripu imaju šest puta veći rizik od srčanog udara u prvih sedam dana nakon infekcije.
Infekcija može izazvati upalu krvnih sudova i povećati sklonost ka stvaranju ugrušaka, što može dovesti do ozbiljnih kardiovaskularnih komplikacija.
Druga istraživanja sugerišu da gripa može pogoršati postojeće srčane bolesti, dovesti do zatajenja srca i izazvati aritmije. Stručnjaci preporučuju vakcinaciju kao najbolji način zaštite, posebno za osobe s visokim rizikom, poput starijih pacijenata i onih s hroničnim bolestima.
Neurološke posljedice gripe
Pored srčanih komplikacija, gripu prate i određeni neurološki rizici.
Istraživanje sa Johns Hopkins Medicine pokazalo je da virus gripe može izazvati upalu u mozgu, što može rezultirati privremenim, ali i dugotrajnim neurološkim problemima.
Neki pacijenti prijavljuju simptome poput:
- Hroničnog umora
- Problema s koncentracijom i pamćenjem
- Glavobolja i vrtoglavica
U rijetkim slučajevima, gripa može uzrokovati ozbiljne neurološke poremećaje poput encefalitisa ili Guillain-Barréovog sindroma, autoimunog poremećaja koji može dovesti do paralize.
Kako se zaštititi?
Prevencija je ključ. Osim vakcinacije, važno je jačati imunitet pravilnom ishranom, fizičkom aktivnošću i smanjenjem stresa. Ukoliko nakon gripe osjetite neobične simptome, poput jakog zamora, bola u grudima ili problema s disanjem, ne odgađajte posjetu ljekaru.
Briga o zdravlju i pravovremene preventivne mjere mogu napraviti ogromnu razliku u zaštiti organizma.