Prosjek je jedan treptaj svakih tri do pet sekundi, što pomaže održavanju očiju vlažnima i čistima. No, nepravilnosti u ritmu treptanja mogu biti znak različitih zdravstvenih problema, od alergija do ozbiljnih neuroloških stanja.
Parkinsonova bolest
Istraživanja pokazuju da brzina treptanja odražava nivo dopamina u mozgu. Osobe s Parkinsonovom bolesti, koja je povezana s nedostatkom dopamina, mogu imati sporije treptanje i drhtanje ruku.
Gravesova bolest
Rjeđe treptanje može ukazivati na Gravesovu bolest, autoimuni poremećaj koji uzrokuje prekomjernu proizvodnju hormona štitnjače. Osim ubrzanog metabolizma, ovo stanje može izazvati i probleme s očima, poput izbočenih jabučica, što dovodi do manjeg treptanja.
Moždani udari i povrede glave
Neurološka stanja poput moždanog udara mogu usporiti treptanje zbog oštećenja živaca ili mišića kapka. Isto tako, sporije treptanje povezano je i s povredama glave kod sportaša.
Sjogrenov sindrom
Pretjerano treptanje može biti znak umora kod suhog oka, što je karakteristično za Sjogrenov sindrom, autoimunu bolest koja uzrokuje suhoću očiju i usta.
Alergije i infekcije
Alergijska reakcija na polen, grinje ili šminku može uzrokovati pojačano treptanje zbog oslobađanja histamina u očima, što izaziva crvenilo, svrbež i peckanje.
Touretteov sindrom
Učestalo treptanje može biti i simptom motoričkog tika povezanog s Touretteovim sindromom, neurološkim poremećajem koji uzrokuje nekontrolirane tikove, uključujući pretjerano treptanje.