Znate li šta je smrtonosni kvartet? Evo kako da ga nadjačate

Hronični psihički stres, koji dovodi do povećane proizvodnje stresnih hormona poput kortizola, može izazvati lančanu reakciju u tijelu. Ova reakcija može rezultirati nakupljanjem trbušnih masnoća, povećanim nivoom inzulina u krvi (povezanim s srčanim bolestima, dijabetesom i moždanim udarom), visokim krvnim pritiskom te problemima s holesterolom.

Stres također može potaknuti loše životne navike poput pušenja, prekomjernog konzumiranja hrane, prekomjernog konzumiranja alkohola i nedovoljne tjelesne aktivnosti. Dok genetika igra ulogu, promjenom životnog stila prema zdravijim navikama moguće je ublažiti uticaj naslijeđenih faktora.

Upravljanje stresom postaje ključno. Studije sugerišu da osobe s neprijateljskim stavom, bijesom i cinizmom imaju veći rizik od srčanih bolesti. Važno je naučiti nositi se sa stresom na pozitivan način te pronaći strategije opuštanja.

Depresija također može biti faktor rizika za srčane bolesti, ali redovna tjelesna aktivnost pokazala se učinkovitom u borbi protiv nje. Čak i umjereno vježbanje, poput hodanja ili trčanja, može značajno poboljšati raspoloženje i smanjiti rizik od srčanih problema.

Nadalje, kontrola tjelesne težine, posebno smanjenje trbušne masnoće, važna je za smanjenje rizika od srčanih bolesti, dijabetesa i drugih zdravstvenih problema. Ograničavanje loših navika poput pušenja, prekomjernog konzumiranja alkohola i kofeina također je ključno.

Na kraju, važno je naglasiti važnost dobrog metabolizma za opće zdravlje. Čak i ako ne gubite na težini ili ne vidite napredak u kondiciji, redovno vježbanje može poboljšati metaboličko zdravlje i smanjiti rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa.