Namirnica koju jede pola milijarde ljudi u sebi krije cijanid: Pogrešna priprema može biti kobna

Uprkos tome, ova biljka jedan je od najvažnijih izvora hrane za oko 500 miliona ljudi širom svijeta.

Kasava potiče iz Južne Amerike, a danas se uzgaja u brojnim tropskim područjima. Među najvećim proizvođačima nalazi se Nigerija, dok je u mnogim zemljama kasava važan dio svakodnevne prehrane.

Problem se krije u njenom prirodnom sastavu. Korijen, listovi i kora mogu sadržavati cijanogena jedinjenja iz kojih se može osloboditi cijanovodik, izrazito otrovna supstanca. Količina tih spojeva zavisi od sorte, pa nisu sve vrste kasave jednako rizične.

Kod slađih sorti navodi se približno 20 miligrama cijanida po kilogramu, dok kod izrazito gorkih sorti količina može biti višestruko veća i doseći oko 1.000 miligrama po kilogramu.

Zbog toga kasava nije namirnica koju treba konzumirati bez odgovarajuće pripreme. Način obrade ima ključnu ulogu u uklanjanju, odnosno smanjenju količine štetnih spojeva.

Obrada kasave nije stvar izbora

Jedan od postupaka koji se koristi jeste namakanje u vodi, koje može trajati i do 24 sata. Pravilnom obradom koncentracija cijanogenih jedinjenja može se značajno smanjiti.

Ako se kasava ne obradi kako treba, posljedice mogu biti ozbiljne. Trovanje može izazvati različite teške simptome, a u najgorim slučajevima može dovesti do smrtnog ishoda. Među mogućim dugotrajnim posljedicama navodi se i ataksija, odnosno problem s koordinacijom pokreta.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da se trovanja kasavom i dalje događaju, a prema podacima navedenim u izvornom tekstu, godišnje se povezuje s oko 200 smrtnih slučajeva.

Poseban problem nastaje u područjima gdje je kasava osnovna hrana i gdje stanovništvo nema dovoljno drugih izvora prehrane.

Kada nestašica hrane poveća rizik

U normalnim okolnostima kasava može biti siguran i vrijedan izvor hrane kada se pravilno pripremi. Međutim, situacija se mijenja u periodima ozbiljne nestašice.

Tada ljudi mogu posegnuti za gorkim sortama koje sadrže više potencijalno opasnih spojeva. Ako se zbog nedostatka hrane ili drugih teških okolnosti preskoče uobičajeni postupci obrade, rizik od trovanja postaje znatno veći.

Jedan od primjera zabilježen je u Venezueli tokom velike prehrambene krize 2017. godine. Kako je tada izvijestio španski list El País, ljudi su zbog nestašice hrane počeli konzumirati gorke sorte kasave bez odgovarajuće pripreme, nakon čega su zabilježene smrtonosne posljedice.

Ovaj slučaj pokazuje koliko brzo namirnica koja je inače važan dio prehrane može postati opasna kada se zanemare postupci potrebni za njenu sigurnu konzumaciju.

Zašto je kasava toliko važna?

Kasava se uzgaja vijekovima, posebno u tropskim krajevima gdje druge kulture često teže uspijevaju. Zbog svoje dostupnosti i važnosti u prehrani postala je osnovna namirnica za ogroman broj ljudi.

Istovremeno, generacijama su razvijani različiti načini njene obrade kako bi se smanjili prirodno prisutni toksini. Upravo zahvaljujući tim postupcima kasava je mogla postati važan izvor hrane uprkos tome što određeni njeni dijelovi sadrže potencijalno opasna jedinjenja.

Zato sama činjenica da kasava može sadržavati spojeve povezane s cijanidom ne znači da je riječ o namirnici koju ljudi ne smiju jesti. Ključ je u sorti i pravilnoj pripremi.

Kasava tako predstavlja neobičan primjer hrane koja je za stotine miliona ljudi osnovna životna namirnica, ali istovremeno zahtijeva znanje i pažnju prilikom pripreme.