Britanski doktor Chris van Tulleken posebno ističe problem tzv. ultraprerađene hrane, koju povezuje s nizom ozbiljnih zdravstvenih posljedica. Prema njegovim riječima, ova vrsta ishrane može imati dugoročno štetne efekte koji se često zanemaruju.
Ultraprerađena hrana obuhvata proizvode koji su industrijski obrađeni i sadrže brojne dodatke poput konzervansa, pojačivača okusa, zaslađivača i raznih hemijskih sastojaka. Iako su praktični i lako dostupni, ovakvi proizvodi često imaju malo nutritivne vrijednosti, a visok sadržaj soli, šećera i nezdravih masti.
Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se takva hrana ne nalazi samo u očigledno „nezdravim“ proizvodima. Mnogi artikli koji se reklamiraju kao brzi ili čak „fit“ izbor također spadaju u ovu kategoriju.
U svakodnevnoj ishrani to mogu biti gazirana pića, industrijski sokovi, razne grickalice, slatkiši, ali i prerađeni mesni proizvodi, gotova jela i pekarski proizvodi s dugim rokom trajanja. Čak i pojedini jogurti, žitarice za doručak i proteinske pločice mogu sadržavati veliki broj dodataka.
Redovna konzumacija ovakve hrane povezuje se s povećanim rizikom od gojaznosti, dijabetesa tipa 2, srčanih oboljenja i drugih hroničnih stanja. Stručnjaci naglašavaju da problem nije samo u količini, već i u učestalosti – jer upravo svakodnevne navike čine najveću razliku.
Zato se sve više preporučuje povratak jednostavnijoj ishrani – svježim namirnicama, domaće pripremljenim obrocima i što manjem unosu industrijski obrađenih proizvoda. Male promjene u izboru hrane mogu imati veliki utjecaj na dugoročno zdravlje.