"U našem se mozgu pokreće reakcija“, objašnjava dr. Ralf Suhr, predsjednik berlinske Zaklade za zdravstvenu pismenost, neprofitne organizacije čiji je cilj omogućiti ljudima donošenje informisanih zdravstvenih odluka.
Signalne molekule koje se nazivaju hormoni stresa, primjerice noradrenalin, adrenalin i kortizol, otpuštaju se u krvotok. Zalihe energije stavljaju se u pogon, a organizam postaje budniji i sposobniji da brže reaguje. Takvo stanje u sklopu kojeg organizam bira boriti se, bježati ili paralizovati se, bilo je vitalno za naše prahistorijske pretke kada su se, primjerice, iznenada suočili sa zvijeri.
Danas je susret sa divljim medvjedom rijetko okidač stresa. U moderno doba to su drugi, svakodnevni stresori, kao što su proodični ili finansijski problemi, zahtjevan šef, stalna stiska sa vremenom ili čulno preopterećenje u žustrom digitalno povezanom svijetu.
Ti okidači uzrokuju hroničan stres i organizmu ostavljaju nedovoljnu priliku da se vrati u normalno, opušteno stanje, a time potiču biohemijske procese koji mogu dovesti do bolesti.
"No, studije nisu nedvosmisleno pokazale izravnu vezu između stresa i konkretnih bolesti", kaže Suhr.
Ipak, razne su bolesti u korelaciji sa hroničnim stresom, jer on potencijalno opterećuje naš imunosni sistem i tako nas čini podložnijima infekcijama. Usto, ljudi pod stresom često usvajaju nezdrave navike poput pušenja, nedovoljnog spavanja ili halapljivog konzumiranja nezdrave hrane.
Kakav je utjecaj stresa na određene tjelesne sisteme?
1. Gastrointestinalni trakt
Stres može rezultovati probavnim smetnjama, čak i od hrane koju inače dobro podnosimo, a "to mnoge ljude čini sklonima dijareji", otkriva psihijatar i naučnik koji se bavi problemom stresa, dr. Mazda Adli, glavni ljekar u berlinskoj klinici Fliedner i voditelj odjela za istraživanje afektivnih poremećaja u univerzitetskoj bolnici Charité.
Hronični stres također može učiniti crijeva tromima, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili gore, do sindroma iritabilnog crijeva, navodi Adli.
2. Kardiovaskularni sistem
Akutni stres povećava broj otkucaja srca i krvni pritisak, a hronični može dovesti do zdravstvenih stanja kao što je hronično visok krvni pritisak.
"Moguće su i srčane aritmije", upozorava Adli. Hronični stres je i faktor srčanog i moždanog udara, a rizik se povećava nezdravim navikama za kojima posežemo, kao što je pušenje.
3. Muskulatura
Stres može rezultovati napetošću mišića. Mišići vrata mogu postati zategnuti do mjere da otežavaju pokretljivost vrata i glave, a pojavljuju se i bolovi u leđima. Sve to potencijalno dovodi do neravnomjerne raspodjele težine u mišićno-koštanom sistemu sa bolnim posljedicama poput lumbaga ili hernije intervertebralnog diska.
4. Metabolizam
Smatra se da je stres moguć uzrok metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visokog nivoa holesterola.
“Budući da osjeća ugrozu, tijelo pod stresom stavlja u pogon više zaliha energije, i šećera i masti”, objašnjava Adli.
"Istovremeno hormoni stresa potiču otpornost na inzulin", povećavajući nivo šećera u krvi.
Štaviše, hormon stresa kortizol na tijelo djeluje tako da ono neprestano obnavlja svoje zalihe šećera i masti, što može rezultovati time da na raspolaganje stavi više energije nego što mu je potrebno. Dodatni šećer i masnoće mogu pridonijeti nakupljanju štetnog sala na trbuhu, ograničiti protok krvi, opteretiti krvne žile i potaknuti metaboličke poremećaje.
5. Mentalno zdravlje
"Mozak, a time i psiha, vrlo je osjetljiv na hronični stres", kaže Adli. Stalno stanje budnosti dovodi do mentalnih bolesti, a "najpoznatija duševna komplikacija stresa je depresija", upozorava Adli.
Osim toga, pojačano otpuštanje kortizola u krvotok može imati i negativan efekat na koncentraciju, a stalni stres uzrokovati probleme sa pamćenjem. Budući da je stres obično popraćen tjeskobom, on može i dugoročno potaknuti tjeskobu i napadaje panike.
Dakle, ako mislite da ste pod hroničnim stresom, trebali biste nešto promijeniti. Dobar početak je tokom dana uzimati redovne pauze za odmor. One bi trebale uključivati kratke vježbe usmjerene na svjesnost, kao što je fokus na disanje. Redovna tjelovježba također pomaže.
Za trajno oslobađanje od stresa važno je promijeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji do njega dovode, a jedan je od njih i perfekcionizam. Korisni su njegovanje prijateljstava i bavljenje hobijima.
"Svi ovi napori ne samo da pogoduju mentalnom opuštanju i pozitivnim emocijama, već i izravno utišavaju zvukove stalne biološke uzbune našeg tijela", zaključuje Adli.