Nova longitudinalna studija italijanske istraživačice Gabriele Prati dovodi u pitanje općeprihvaćeno mišljenje da religioznost nužno poboljšava emocionalno blagostanje. Ipak, slika je daleko kompleksnija, posebno kad se uzmu u obzir različiti konteksti, oblici religioznosti i individualna iskustva.
Pozitivni učinci religije na mentalno zdravlje
Prema mnogim istraživanjima – uključujući ona objavljena u Journal of Religion and Health te radove Američke psihološke asocijacije (APA) – religioznost može imati niz blagotvornih učinaka:
- Smanjuje rizik od depresije i anksioznosti, osobito kod starijih osoba i onih koji prolaze kroz krize.
- Pruža osjećaj svrhe i smisla, što može povećati psihološku otpornost.
- Zajednička molitva i okupljanja potiču stvaranje socijalne mreže i osjećaj pripadnosti.
- Duhovne prakse poput molitve ili meditacije imaju umirujući efekt, usporediv s tehnikama mindfulnessa.
- Studije provedene u religioznijim društvima, poput onih u SAD-u, Latinskoj
- Americi i dijelovima Azije, uglavnom pokazuju pozitivnu korelaciju između religioznosti i životnog zadovoljstva.
Složenosti i moguće negativne posljedice
S druge strane, Gabriele Prati analizirala je britansko longitudinalno istraživanje Understanding Society koje je obuhvatilo više od deset hiljada odraslih osoba. Rezultat: učestalost odlaska na vjerske službe nije imala mjerljiv pozitivan učinak na mentalno zdravlje.
Mogući razlozi za ove rezultate uključuju:
- Kvaliteta odnosa važnija je od same prisutnosti – socijalni kontakt bez osjećaja bliskosti može biti emocionalno iscrpljujući.
- Sekularni kontekst (poput Ujedinjenog Kraljevstva) smanjuje društveni značaj religije, što može utjecati na percipirane koristi.
- Religijska stigma oko traženja psihološke pomoći u nekim zajednicama još uvijek postoji, što otežava ranu intervenciju.
Kako prepoznati kada vam religija pomaže – a kada odmaže?
Religija nije čarobni štapić, ali može biti snažan alat za lični razvoj – ako je dobrovoljna, svjesna i emocionalno ispunjavajuća.
U konačnici, učinak religije na mentalno zdravlje ovisi o individualnom iskustvu, vrsti religijske uključenosti (intrinzična vs. ekstrinzična), kontekstu u kojem osoba živi, te kvaliteti međuljudskih odnosa unutar zajednice.
Ako vam religija donosi mir, podršku i smisao – njegujte je. Ako vam stvara pritisak, osjećaj krivnje ili otuđenosti – potražite pomoć i razgovarajte s nekim od povjerenja, bilo da je riječ o terapeutu, prijatelju ili duhovnom vođi.