Digitalna iscrpljenost: Kako telefoni utiču na našu pažnju i mentalno zdravlje

No, šta učiniti kada alarmantno prosječno vrijeme provedeno pred ekranom preraste u ono što sve više liči na pravu ovisnost?

Digitalni detoks nikada nije loša ideja, čak i ako uspijete izdržati samo dan ili dva. 

Kako ponovo „razgibati“ mozak

Mozak je izuzetno složen organ koji treba izazove. Ovisnost o sadržaju lišava ga prilike da se razvija i raste na pozitivan način. Doktorica Aileen Alexander, specijalistica životnog stila i bivša porodična ljekarka, donosi savjete kako pomoći mozgu da se oporavi od ovisnosti o digitalnom sadržaju.

Povratak dugom sadržaju – bez telefona

Ako imate poteškoća da odgledate film od početka do kraja bez posezanja za telefonom, postavite sebi manji izazov – jednu epizodu serije.

Postepeno se vratite cjelovečernjem filmu i birajte sadržaj koji je mentalno podsticajan i obogaćujući.

„Često govorimo o ‘tiktokizaciji’ društvenih mreža – terminu koji koristi Gary Vaynerchuk – a koji opisuje kako smo razvili izrazito kratak raspon pažnje“, kaže Alexander. Istraživanja to potvrđuju.

Studija iz 2025. godine pokazala je da češće gledanje kratkih video-formata negativno utiče na kognitivne sposobnosti i koncentraciju.

Prema navodima istraživača: „Povećana konzumacija kratkog video-sadržaja povezana je sa slabijom pažnjom kod mlađe i starije populacije.“

Povratak analognom načinu života

„Usporite i dajte prednost aktivnostima koje ne zahtijevaju korištenje mobilnog telefona“, savjetuje Alexander. „Čitanje je naučno dokazano kao aktivnost koja smanjuje stres, poboljšava kvalitet sna i kognitivne funkcije, te doprinosi emocionalnom razvoju i jačanju društvenih veza.“

Ako koristite e-čitače, birajte uređaje koji nisu integrirani u tablet formu, poput Kindle Paperwhitea, jer smanjuju distrakcije i naprezanje očiju izazvano plavim svjetlom klasičnih ekrana.

Kretanje kao lijek

Hodanje potiče lučenje hormona dobrog raspoloženja, poboljšava energiju, fokus i mentalno zdravlje. Također smanjuje napetost i mentalni umor.

Prema Oxford Longevity Projectu: „Hodanje aktivira niz bioloških procesa koji hrane i jačaju mozak.“ To uključuje brzinu obrade informacija, izvršne funkcije (odlučivanje i brzo razmišljanje), pamćenje, raspoloženje i opće mentalno zdravlje.

Istraživanja također pokazuju da redovno hodanje smanjuje rizik od kognitivnih oboljenja poput demencije i Alzheimerove bolesti, čuvajući neuralne puteve i smanjujući atrofiju mozga.

Redovne šetnje su jednostavan, ali moćan način jačanja zdravlja mozga – i odlična distrakcija od potrebe za skrolanjem.

Postavljanje strukture i granica

Alexander preporučuje uvođenje jasnih pravila – na primjer, neka kupatilo ili trpezarija budu zone bez telefona. Tokom čitanja, odložite sve elektronske uređaje – poruke i obavijesti mogu sačekati.

„Moramo svom mozgu dati prostor, jer upravo u tom prostoru nastaju kreativnost, refleksija i samoregulacija“, naglašava Alexander.

Tehnološka pomoć protiv tehnologije

Aplikacija Brick predstavlja fizički alat za blokiranje određenih aplikacija. Za razliku od standardnih opcija za kontrolu vremena na ekranu, Brick je osmišljen tako da se ostavi u drugoj prostoriji – kod kuće ili na poslu – i može se deaktivirati isključivo ručno.

To znači da aplikacije koje odlučite blokirati ostaju nedostupne sve dok ponovo ne prislonite telefon uz Brick. Ova mala prepreka podstiče da više vremena posvetite aktivnostima koje nemaju nikakve veze s telefonom.

Naučna perspektiva

„U medicini koristimo dijagnostički sistem ICD-11 (Međunarodna klasifikacija bolesti)“, objašnjava Alexander. „Iako ovisnost o digitalnom sadržaju nije službena dijagnoza, mehanizmi koji stoje iza nje vrlo su slični drugim oblicima bihevioralnih ovisnosti, poput ovisnosti o igrama ili kockanju, koje su zvanično priznate.“

Zašto nam je toliko teško odvojiti se od telefona?

Navikli smo da su naši uređaji stalno uz nas, pa njihovo odsustvo može izazvati nelagodu ili čak strah. „Odrasla sam u svijetu bez mobilnih telefona“, kaže Alexander. „Danas živimo u vremenu u kojem jednim dodirom možemo pristupiti ogromnoj količini informacija, sadržaja i ljudi. Upravo ta stalna dostupnost čini upravljanje digitalnim navikama izuzetno teškim i često preopterećujućim.“