strategija preživljavanja

Mentalitet žrtve je vaš najveći neprijatelj – evo kako izaći iz njega

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Foto: Ilustracija
Iako na prvi pogled može izgledati kao način da izbjegnemo krivicu, mentalitet žrtve zapravo je strategija preživljavanja za mnoge.

Nije to svjesni izbor, već obrazac ponašanja koji se s vremenom usvoji – često zbog teških iskustava iz prošlosti. Ipak, posljedice tog načina razmišljanja mogu biti ozbiljne.

Ako postoji nešto što vas mentalitet žrtve stalno sprječava da postignete, to je – lični rast. Održava vas u osjećaju bespomoćnosti, sprečava promjene i čini da život gledate kroz prizmu pesimizma i nepravde.

Kako izgleda mentalitet žrtve?

To su situacije u kojima se konstantno okrivljuju drugi za vlastite probleme: loš šef, nepravedni partner, sudbina... Često je prisutno uvjerenje da "ništa ne ide kako treba" i da ste vi stalno na gubitku.

Ljudi s ovim obrascem razmišljanja osjećaju se bespomoćno, imaju snažnog unutrašnjeg kritičara, teško prihvataju odgovornost i vrlo rijetko vide vlastitu ulogu u problemima.

Posljedice mentaliteta žrtve

  • Otežava odnose s porodicom i prijateljima – stalno žaljenje može stvoriti emocionalnu distancu.
  • Negativno utiče na karijeru – ne prihvataju se greške niti inicijativa za napredak.
  • Oslabljuje vjeru u sebe – stvara osjećaj da ništa nema smisla.
  • Onemogućava rast – jer se kritika i izazovi doživljavaju kao prijetnje, a ne prilike.

Zašto ljudi razviju ovaj način razmišljanja?

Mentalitet žrtve često se formira kao odgovor na traumu, zanemarivanje, emocionalno zlostavljanje ili sistemsku nepravdu. Kad dijete odraste u okruženju gdje nije imalo kontrolu, lako može razviti uvjerenje da je svijet nepravedan i opasan.

Također, mnogi nesvjesno koriste ovaj pristup kako bi dobili saosjećanje ili podršku – jer je to jedini način koji su naučili da izraze emocionalne potrebe.

Kako izaći iz mentaliteta žrtve?

Nije lako, ali uz svjesnu odluku i svakodnevnu praksu – moguće je. Evo nekoliko strategija koje pomažu:

Promijenite narativ: Umjesto "Zašto se to meni dešava?", pitajte sebe "Šta mogu uraditi sada?". Fokus prebacite s prošlosti na sadašnjost.

Zapisujte male pobjede: Svaki dan donesite jednu odluku – koliko ćete spavati, šta ćete doručkovati, koji zadatak završiti. To gradi osjećaj kontrole.

Distancirajte se od unutrašnjeg kritičara: Kad vas obuzme negativan monolog, zamislite da savjetujete prijatelja u istoj situaciji. To umanjuje intenzitet emocija.

Uvedite rituale zahvalnosti: Svaki dan zapišite tri stvari na kojima ste zahvalni – makar to bila topla kafa ili tišina ujutro. To pomaže umu da primijeti pozitivno.

Vježbajte asertivnost: Sa prijateljem ili terapeutom, prođite kroz scenarije iz prošlosti u kojima biste voljeli da ste reagovali drugačije. Naglas izgovorena nova reakcija pomaže da promijenite unutrašnji narativ.

Pratite svoj napredak: Vodite dnevnik u kojem bilježite trenutke kad ste izašli iz stare uloge i napravili korak naprijed. Vizuelizacija rasta daje dodatnu snagu.


Podrška je ključna
Okružite se ljudima koji vas razumiju i iskreno žele vaše dobro. Promjena je proces, ali uz podršku i istrajnost – moguće je izaći iz začaranog kruga i vratiti osjećaj vlastite moći.

Mentalitet žrtve možda je nekada bio vaš mehanizam preživljavanja, ali sada može postati prepreka. Vrijeme je da preuzmete kormilo svog života.

© Copyright 2005. - 2025. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba