Struktura mozga
Osobe s preaktivnim limbičkim sistemom imaju jače emocionalne reakcije, što može dovesti do lakšeg plakanja.
Razlike u ličnosti
Visoko osjetljivi ljudi (HSP) dublje proživljavaju emocije, što ih čini sklonijima suzama. Ovo može biti povezano s empatijom i kreativnošću, ali i s emocionalnim preopterećenjem.
Utjecaj djetinjstva
Odgoj igra veliku ulogu u izražavanju emocija. Djeca odgajana u podržavajućem okruženju lakše pokazuju emocije, dok ona čije su emocije bile potiskivane mogu imati problema s regulacijom osjećaja kasnije u životu.
Društvene norme
Društvo često nameće očekivanja vezana za plakanje, posebno u vezi s rodom. Tradicionalno, žene su smatrane emotivnijima, dok se od muškaraca očekivalo da suzbijaju osjećaje, što može dovesti do unutrašnjeg sukoba.
Mentalno zdravlje
Često plakanje može biti povezano s anksioznošću i depresijom. Simptomi uključuju nemir, iscrpljenost, poteškoće sa snom i smanjen prag tolerancije na stres.
Hormoni
Prolaktin, hormon povezan s dojenjem, utječe i na emocionalne suze. Hormonske promjene tokom ciklusa, menopauze ili korištenja kontracepcije mogu pojačati emocionalnu osjetljivost.
Stres i nedostatak sna
Nedovoljno sna i hronični stres otežavaju kontrolu emocija, što može rezultirati češćim plakanjem.
Plakanje je prirodna reakcija na emocije i pod utjecajem je raznih faktora. Ako su suze česte i ometaju svakodnevni život, korisno je potražiti stručni savjet radi boljeg emocionalnog balansa.