Za razliku od povremenih zabrinutosti koje svi doživljavamo, GAP je puno dublji i intenzivniji i utiče na svakodnevne aktivnosti i kvalitetu života. Osobe s GAP-om ne mogu kontrolisati svoje misli i često osjećaju tjeskobu koja je disproporcionalna stvarnim okolnostima.
Simptomi i prepoznavanje
Osobe s generaliziranim anksioznim poremećajem doživljavaju stalnu, nesrazmjernu brigu o svakodnevnim situacijama – bilo da je riječ o porodičnim obavezama, finansijama, zdravlju ili međuljudskim odnosima. Iako se zabrinutost čini racionalnom, ona je često prekomjerna i nelogična. Tipični simptomi uključuju:
- Neprestanu tjeskobu i osjećaj straha koji ne prestaje ni kad se ne dešava ništa loše
- Fizičke simptome poput umora, nesanice, napetosti u mišićima i glavobolje
- Osjećaj da je teško koncentrirati se ili da je "mozak zamućen"
- Teškoće u opuštanju i neprestana potreba za brigama
Biti pod stalnim stresom i brigom može biti iscrpljujuće. Osobe koje imaju ovaj poremećaj često se osjećaju nesposobnima za opuštanje, a njihova tjeskoba može ometati svakodnevne zadatke. To može uključivati problem s obavljanjem posla, održavanjem odnosa ili čak obavljanjem običnih aktivnosti poput odlaska u trgovinu.
Mnogima je izazov samo pomisliti da bi mogli uživati u opuštanju bez da brinu o nečemu.
Kako pomoći sebi ili drugima?
Generalizirani anksiozni poremećaj obično zahtijeva liječenje kako bi se kontrolisali simptomi. Terapija, posebno kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), dokazano je efikasna jer pomaže osobi razumjeti i mijenjati obrasce negativnog razmišljanja koji potiču tjeskobu.
Lijekovi, poput antidepresiva i anksiolitika, mogu biti korisni za smanjenje simptoma, a kombinacija oba pristupa često daje najbolje rezultate.
Kada posjetiti stručnjaka?
Ako tjeskoba postane previše iscrpljujuća, ometa vašu sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka ili uzrokuje fizičke simptome, vrijeme je da potražite pomoć.
Stručnjak može pomoći u dijagnosticiranju poremećaja i razviti strategiju liječenja koja odgovara vašim potrebama.