Šta stoji iza anksioznosti? Najveća studija do sada donijela važne odgovore

Novo veliko međunarodno istraživanje donijelo je važna saznanja koja bi u budućnosti mogla unaprijediti prevenciju i liječenje ovih stanja.

Tim stručnjaka s King's Collegea u Londonu i Medicinskog istraživačkog instituta Kim Breghofer u Australiji proveo je dosad najveću studiju o genetskim osnovama anksioznih poremećaja. Analiza je obuhvatila gotovo 700.000 ispitanika, a rezultati su objavljeni u uglednom naučnom časopisu Nature Human Behaviour.

Istraživači su identificirali ukupno 74 genetske varijante povezane s anksioznim poremećajima. Posebno je značajno to što je čak 39 tih varijanti prvi put dovedeno u vezu s anksioznošću.

Prema navodima autora studije, mnogi od otkrivenih gena posebno su aktivni u mozgu i učestvuju u komunikaciji između nervnih ćelija. Upravo bi bolje razumijevanje tih mehanizama moglo pomoći u razvoju preciznijih terapijskih pristupa.

Istraživanje je pokazalo i povezanost između anksioznosti i određenih fizičkih i psihičkih stanja. Među njima su depresija, sindrom iritabilnog crijeva, hronični bolovi, migrene, endometrioza, ali i bolesti koronarnih arterija.

Glavna autorica studije, Brittani Mitchell iz Australije, istaknula je da ovi rezultati dodatno potvrđuju koliko su mentalno i fizičko zdravlje međusobno povezani.

"Važno je naglasiti da osobe s povećanim genetskim rizikom ne moraju nužno razviti anksiozni poremećaj, dok se on može javiti i kod onih koje imaju niži genetski rizik", pojasnila je Mitchell.

Dodala je da bi razumijevanje genetske predispozicije moglo pomoći u prepoznavanju osoba koje su osjetljivije na utjecaje iz okoline, poput dugotrajnog stresa ili traumatskih iskustava.

Stručnjaci naglašavaju da geni predstavljaju samo jedan dio složene slike. Na razvoj anksioznosti mogu utjecati brojni faktori, uključujući životne okolnosti, društveno okruženje i individualna iskustva.

Upravo zato ova saznanja ne treba posmatrati kao konačan odgovor, već kao važan korak ka boljem razumijevanju jednog od najčešćih poremećaja savremenog društva. Naučnici vjeruju da bi buduća istraživanja mogla otvoriti vrata personaliziranijim pristupima prevenciji i liječenju, prilagođenim potrebama svake osobe.