Probavni i imunološki sistem beba nije potpuno zreo. Zato se alergije najčešće javljaju u prvim godinama života, ali se većina s vremenom preraste.
Djeca čiji roditelji imaju alergije imaju veće šanse da i sama razviju alergiju. Okolinski faktori poput carskog reza, nedostatka dojenja i antibiotika u ranoj dobi također povećavaju rizik.
Najčešći alergeni
Osam namirnica izaziva preko 90% alergija:
- kravlje mlijeko
- jaja
- kikiriki
- soja
- pšenica
- orašasti plodovi
- riba
- školjke
Simptomi alergije
Simptomi mogu biti:
- kožni (osip, koprivnjača)
- probavni (povraćanje, proljev, krv u stolici)
- respiratorni (kašalj, kihanje, otežano disanje)
- anafilaktička reakcija (hitno stanje)
Kako se postavlja dijagnoza?
Važno je pratiti povezanost hrane i simptoma. U nekim slučajevima rade se alergološki testovi. Nikada ne uvodite eliminacijsku dijetu bez savjeta ljekara.
Liječenje i prevencija
Glavna mjera je izbjegavanje alergena. Kod alergije na kravlje mlijeko koriste se specijalne formule. Najbolja prevencija je dojenje 4–6 mjeseci. Kod rizične djece preporučuju se hipoalergene formule.
Alergija na hranu može biti izazovna, ali uz stručni nadzor i pravilnu ishranu, moguće je voditi zdrav i siguran život.
Djeca sigurna od mnogih bolesti, ali ne i HPV-a – zašto?
Zašto su djeca sve češće umorna, gojazna i bez koncentracije?
Kad hrana izazove problem: Alergija na hranu kod djece
Vrućine ne praštaju: Kad noge oteknu, a stomak ‘naraste’ - vrijeme je za reakciju
Kad sunčanje pređe granicu: Prva pomoć iz kuhinje, a nije jogurt!
