Kasni zubi kod djece: Kada je vrijeme za posjet stomatologu?

Neka djeca počnu dobijati zubiće već s pet mjeseci, dok drugi prvi zub dobivaju tek nakon desetog mjeseca. Većina slučajeva kasnog nicanja je bezopasna, ali ponekad se radi o stanju koje zahtijeva stručnu procjenu.

Uobičajeni redoslijed nicanja zubi

Prvi zubići koji se obično pojavljuju su donje sjekutiće, otprilike oko šestog mjeseca. Nakon njih slijede gornji sjekutići, zatim bočni zubi, prvi kutnjaci, očnjaci i na kraju preostali kutnjaci. Ovo je okvirni raspored, a manje odstupanje je sasvim normalno.

Kada posjetiti stomatologa

Ako dijete do 12. mjeseci još nije dobilo nijedan zub, preporučuje se posjet pedijatru ili dječjem stomatologu. Neki mališani prirodno kasnije dobiju zubiće, ali u rijetkim slučajevima uzrok može biti medicinski.

Najčešći uzroci kasnog nicanja zuba

Nasljedni faktori: Ako su roditelji imali slične probleme, postoji šansa da se i kod djeteta pojave.
Prehrana: Nedostatak važnih nutrijenata, posebno kalcija i vitamina D, može odgoditi nicanje zubića. Mala porođajna težina također može uticati.
Hormonalni problemi i poremećaji štitnjače: Problemi sa štitnjačom ili hormonom rasta mogu usporiti rast zubi.
Fibroza i ozljede desni: Zadebljali ili oštećeni desni mogu otežati zubima da probiju površinu.
Sistemski poremećaji i dugotrajni lijekovi: Anemija i određeni lijekovi također mogu odgoditi nicanje.
Impaktirani ili retinirani zubi: Zub koji ostaje „zarobljen“ u čeljusti ne može pravilno izrasti.
Genetski poremećaji: Neki nasljedni poremećaji, kao što su anomalije cakline ili dentina, mogu uzrokovati kasnije nicanje.
Nepostojeći zub: U rijetkim slučajevima zub jednostavno ne postoji.

Moguće posljedice kasnog nicanja

Kasnije nicanje zubi može dovesti do različitih problema, uključujući deformacije čeljusti, odgođeni početak konzumacije krute hrane, razvoj cista ili dvostruko nicanje kada mliječni i trajni zubi rastu istovremeno.