Ova vrsta epilepsije najčešće se javlja u adolescenciji, a prvi znakovi mogu djelovati bezazleno

Iako naziv mnogima zvuči zabrinjavajuće, stručnjaci ističu da se bolest u velikom broju slučajeva uspješno kontroliše terapijom i pravilnim životnim navikama.

Prvi simptomi često prolaze neprimijećeno jer se javljaju kao kratki trzaji ruku, najčešće ubrzo nakon buđenja. Mnogi tinejdžeri zbog toga ispuštaju predmete iz ruku ili osjećaju kratke nekontrolisane pokrete, ali ne obraćaju pažnju na njih misleći da je riječ o umoru ili stresu.

Kod nekih osoba mogu se javiti i ozbiljniji napadaji koji uključuju gubitak svijesti i trzaje cijelog tijela, dok pojedini imaju kratke “prekide” pažnje tokom kojih nekoliko sekundi odsutno gledaju i ne reaguju na okolinu.

Ljekari objašnjavaju da važnu ulogu u nastanku ove bolesti imaju genetski faktori, ali i određeni okidači koji mogu povećati rizik od napadaja. Među najčešćima su nedostatak sna, stres, iscrpljenost, alkohol i jaka treperava svjetla poput onih u videoigrama ili noćnim klubovima.

Dijagnoza se postavlja uz pomoć neurološkog pregleda i EEG-a, pretrage koja prati električnu aktivnost mozga. Upravo rano prepoznavanje simptoma može biti ključno kako bi se napadaji što prije stavili pod kontrolu.

Stručnjaci naglašavaju da osobe s juvenilnom miokloničnom epilepsijom u većini slučajeva mogu voditi potpuno normalan život uz redovno uzimanje terapije, dovoljno sna i izbjegavanje poznatih okidača.

Zbog toga neurolozi savjetuju da se simptomi poput jutarnjih trzaja ruku, čestih “zamrzavanja” pogleda ili napadaja nikada ne zanemaruju, posebno kod djece i tinejdžera.