Čini se da se ranije nije toliko govorilo o alergijama, kao i da je posljednjih godina uobičajeno da neko tek sa 30 ili 40 godina sazna da je alergičan na polen ili neko voće.
Kako doktorka Sanvila Rašković kaže, uobičajeno je da se prvi simptomi alergije (osip, kijavica) pojave u djetinjstvu, a da od puberteta, pa do 30. ili 40. godine osobe nemaju nikakve simptome, piše Nova.
"To je uglavnom genetski uslovljeno, pa je moguće da zato u nekom trenutku dobiju alergijsku kijavicu, koprivnjaču, astmu..", kaže ona.
Uzroci alergija su različiti, a izdvajaju se zagađenost, urbanizacija, zagađenost, klima-uređaji u zatvorenim prostorijama, nedovoljno provjetravanja..
Iako na prvi prvi pogled djeluje da se sa alergijom bore uglavnom osobe koje su često u prirodi, veći problem očigledno imaju stanovnici većih gradova.
Uzorci iz urbanih oblasti razlikuju se od ruralnih. Brojna zagađenja u velikim gradovima predstavljaju otežavajuće okolnosti za osobe koje su alergične na polen jer se polen vezuje za čađ, prašinu i ostale aerozagađivače, poručuju iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Doktorka Rašković kaže da je zbog svega toga moguće da pored onih gornjih disajnih tegoba neko ima i pridruženu alergijsku astmu, pa su mogući i kašalj, gušenje, pištanje i sviranje u grudima. Srećom, mnogo je više osoba koje imaju samo alergijsku kijavicu.
"Osim na polene, te osobe mogu da budu alergične i na, recimo, kajsije, jabuke, breskve, pa osete svrab i peckanje u ždrelu, oticanje jezika, svrab u grlu zato što u tom voću ima, kako mi to kažemo, antigena kao u polenu. To nije mnogo često, ali jasno je da postoji taj sindrom oralne alergije", kaže ona.
Doktorka ističeda svi oni koji su alergični na polen treba da pripaze ako žele da jedu med.
"Isto, mogu da dobiju svrab i koprivnjaču na koži. Zato ne treba da koriste med i propolis i razne biljne tinkture koje ih sadrže."
Među najvećim alergenima svakako je polen, a iz Agencije za zaštitu životne sredine su istakli da polenova zrna kod više od 20 odsto ljudske populacije izazivaju alergijske reakcije poput bronhitisa, konjuktivitisa, dermatitisa, polenske kijavice. To znači da svaki peti čovjek ima problema sa ovim alergenom.
Kod nas se njegova koncentracija u vazduhu mjeri od početka februara do kraja oktobra, dakle dok njegova emisija traje kod nas, i to na brojnim lokacijama u Srbiji.
Na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine, u dijelu izvještavanja o alergenom polenu može se vidjeti da su od polena drveća prisutni jasen, hrast, tisa, čempres, četinari i lipa. Od korovskih vrsta tu su poleni koprive, konoplje, bokvice i kiselice, a ima i polena trava, koji će biti aktivni sve do oktobra.
(Cuvajzdravlje.ba)
Sedam namirnica koje potiču razvoj dječjeg mozga
