Nova AI tehnologija može predvidjeti preko 1.000 bolesti deset godina unaprijed

Ova revolucionarna tehnologija mogla bi u budućnosti u potpunosti promijeniti način na koji razumijemo zdravlje, prevenciju i liječenje bolesti.

Studija, objavljena u uglednom naučnom časopisu Nature, pokazala je da AI model precizno predviđa oboljenja poput raka, dijabetesa, srčanih udara i sepse (trovanje krvi), dok je nešto manje pouzdan kada su u pitanju stanja poput mentalnih poremećaja, zaraznih bolesti ili komplikacija u trudnoći.

“Ovo je početak potpuno novog pristupa razumijevanju ljudskog zdravlja i razvoja bolesti,” izjavio je Moritz Gerstung, šef tima za AI u onkologiji pri Njemačkom centru za istraživanje raka (DKFZ).

Kako funkcioniše ovaj AI alat?

Model je razvijen uz pomoć podataka prikupljenih od preko 400.000 ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu, a zatim testiran na dodatnih 1,9 miliona pacijenata iz Danske. Koristeći anonimne zdravstvene podatke, uključujući prethodne dijagnoze, pušačke navike i druge medicinske zapise, alat je naučio prepoznavati obrasce koji mogu ukazivati na povećan rizik od razvoja ozbiljnih bolesti.

U obzir se uzima redoslijed događaja u medicinskoj istoriji pacijenta, kao i vrijeme između njih, kako bi se tačno procijenilo šta bi se moglo dogoditi u budućnosti.

“Model može naučiti mnoge dugoročne obrasce ljudskog zdravlja i koristi te informacije za donošenje smislenih predviđanja,” izjavio je Ewan Birney, privremeni direktor Evropskog laboratorija za molekularnu biologiju (EMBL).

Koliko je pouzdan?

Model je najprecizniji kod bolesti koje se razvijaju u dosljednim fazama i koje imaju jasne medicinske obrasce — poput određenih vrsta karcinoma, dijabetesa tipa 2 i srčanih udara. Najbolje rezultate daje pri predviđanjima u kraćem vremenskom okviru, dok su dugoročne prognoze nešto manje precizne.

S druge strane, AI alat je manje pouzdan kod stanja čiji razvoj nije tako predvidljiv, poput mentalnih bolesti, infekcija i trudnoćom povezanih komplikacija.

Još nije spreman za kliničku upotrebu

Iako se radi o velikom iskoraku u medicinskoj nauci, stručnjaci upozoravaju da model još uvijek nije spreman za svakodnevnu upotrebu u ordinacijama i bolnicama. Trenutno služi kao alat za istraživanje, koji pomaže naučnicima da bolje razumiju kako bolesti nastaju i kako različiti faktori — poput načina života, genetike i medicinske istorije — utiču na zdravlje pojedinca.

Takođe, stručnjaci ističu da bi za širu i pravedniju upotrebu bilo potrebno uključiti raznovrsnije grupe pacijenata. Model je treniran na podacima iz Ujedinjenog Kraljevstva i Danske, gdje su uzorci prilično homogeni kada je riječ o starosti, etničkoj pripadnosti i zdravstvenim ishodima.

Šta nas očekuje u budućnosti?

Istraživači vjeruju da bi ovakvi alati mogli postati temelj za novu eru personalizirane i preventivne medicine, u kojoj će se bolesti prepoznavati i sprječavati mnogo ranije nego danas.

“Ova tehnologija bi mogla pomoći ljekarima da na vrijeme identifikuju rizične pacijente i interveniraju ranije, ciljano i efikasno,” zaključuje Gerstung.