Novo oružje protiv melanoma? Naučnici ohrabreni rezultatima mRNA vakcine

Naučnici ispituju može li kombinacija mRNA vakcine i imunoterapije značajno smanjiti rizik od povratka bolesti, a dosadašnji podaci pokazuju ohrabrujuće rezultate.

Jedan pacijent iz Njemačke odlučio je učestvovati u studiji nakon što mu je dijagnosticiran melanom. Kako je ispričao, sve je počelo bolom u lijevoj ruci koji je osjetio nakon igranja tenisa. Daljnje pretrage dovele su do ozbiljne dijagnoze.

Melanom se smatra posebno opasnim jer se bolest može vratiti čak i nakon uspješnog uklanjanja tumora. Upravo zbog toga stručnjaci traže nove načine kako dodatno zaštititi pacijente od recidiva i pojave metastaza.

Jedna od najperspektivnijih metoda uključuje mRNA vakcinu prilagođenu svakom pojedinom pacijentu. Cilj ove terapije jeste "obučiti" imunološki sistem da prepozna ćelije tumora i uništi ih prije nego što ponovo izazovu bolest.

Profesor Kristofer Gebhart iz Klinike za dermatologiju Univerzitetske bolnice Hamburg-Eppendorf, koji vodi dio aktuelne studije faze 3, objašnjava da imunološki sistem kod većine oboljelih već pokušava napasti ćelije melanoma. Nova terapija, kaže, ima zadatak dodatno pojačati taj odgovor organizma.

Prve rezultate dala je studija faze 2, u kojoj je učestvovalo 157 pacijenata. Nakon uklanjanja melanoma, svi ispitanici primali su imunoterapiju putem infuzije, dok je dio njih dobio i individualno kreiranu mRNA vakcinu. Već nakon dvije godine uočeno je značajno smanjenje rizika od povratka bolesti kod pacijenata koji su primili obje terapije.

Sada su objavljeni i podaci nakon pet godina praćenja, koji pokazuju da zaštitni efekat nije bio kratkotrajan. Kod većeg broja pacijenata bolest se nije vratila, a zabilježeno je i manje slučajeva udaljenih metastaza.

Imunoterapija se zasniva na primjeni takozvanih inhibitora kontrolnih tačaka, lijekova koji aktiviraju odbrambeni sistem organizma. Međutim, stručnjaci ističu da ova metoda ne daje rezultate kod svih pacijenata.

Upravo zato mRNA vakcina ima važnu ulogu. Njena zadaća je imunološkom sistemu pokazati specifične karakteristike tumorskih ćelija kako bi ih lakše prepoznao i napao.

Posebnost ove terapije jeste činjenica da se vakcina izrađuje individualno za svakog pacijenta. Uzorci tumorskog tkiva analiziraju se kako bi se identificirale genetske promjene koje proizvode takozvane neoantigene – strukture koje imuni sistem može prepoznati kao prijetnju.

Na osnovu tih podataka razvija se personalizirana vakcina koja sadrži između 20 i 34 odabrana neoantigena.

Profesor Ralf Gucmer, direktor Univerzitetske klinike za kožne bolesti u Mindenu, naglašava da je posebno značajno to što je zaštitni učinak potvrđen i nakon pet godina.

"Vidimo da se ne radi o privremenom efektu. Veći broj pacijenata ostao je bez znakova bolesti, uprkos činjenici da su imali visok rizik od njenog povratka", istakao je Gucmer.

Iako rezultati ulijevaju optimizam, stručnjaci upozoravaju da vakcina još nije dostupna za rutinsku primjenu. Trenutno je u toku velika studija faze 3 u kojoj učestvuje više od hiljadu pacijenata, a konačni rezultati očekuju se najranije tokom jeseni.

Čak i u slučaju odobrenja, ostaje pitanje troškova liječenja. Budući da se vakcina proizvodi posebno za svakog pacijenta, riječ je o izuzetno složenom i skupom procesu. Procjenjuje se da bi ukupni troškovi terapije mogli premašiti 100.000 eura po pacijentu na godišnjem nivou.

Ipak, stručnjaci smatraju da bi ova tehnologija mogla označiti početak nove ere u liječenju melanoma i omogućiti uspješnije liječenje većeg broja oboljelih nego što je to danas slučaj.