Prim. Prof. Dr. Merita Tirić-Čampara otkriva nam ključne savjete za pacijente s Multiple sklerozom

Za ČuvajZdravlje.ba razgovarali smo sa prim. prof. dr. Meritom Tirić-Čamparom, renomiranom neurologinjom koja se dugi niz godina bavi dijagnostikom i liječenjem multiple skleroze. Merita je autorica brojnih stručnih radova u oblasti neurologije i često učestvuje u edukaciji pacijenata i zdravstvenih radnika o savremenim pristupima liječenju MS-a.

Njeno iskustvo i stručnost pružaju uvid u ranu prepoznatljivost bolesti, važnost pravovremenog liječenja i svakodnevnu brigu o pacijentima.

Koji su najčešće rani simptomi multiple skleroze na koje pacijenti trebaju obratiti pažnju, i kada je pravo vrijeme da potraže pomoć?

Rani simptomi multiple skleroze mogu biti vrlo raznoliki, ali najčešće uključuju trnjenje ili slabost u jednom dijelu tijela, smetnje vida (npr. zamagljen ili dvostruk vid), gubitak ravnoteže, vrtoglavicu, neobjašnjiv umor ili poteškoće s finom motorikom. Budući da bolest može zahvatiti različite dijelove centralnog nervnog sistema, simptomi se javljaju u vrlo različitim kombinacijama. Pravo vrijeme za traženje pomoći je odmah kada se javi neuobičajen neurološki simptom koji traje duže od 24 sata – posebno ako ne prolazi spontano. Rana procjena neurologa može biti ključna za postavljanje dijagnoze i započinjanje liječenja u optimalnoj fazi.

Mnogi simptomi MS-a su nespecifični (npr. trnjenje, zamor, problemi sa vidom). Kako razlikovati te rane znakove od drugih, manje ozbiljnih stanja?

Tačno je da su simptomi MS-a često slični onima koje uzrokuju mnogo benignija stanja, poput nedostatka vitamina B12, stresa, dehidracije ili problema s vratnom kičmom. Ono što ih razlikuje jeste trajanje, kombinacija i evolucija simptoma.
Na primjer, ako se trnjenje javlja samo povremeno i kratkotrajno, vjerovatno nije riječ o MS-u. Međutim, ako osjećaj traje danima, širi se ili se pridružuju novi simptomi (poput gubitka vida, slabosti u ekstremitetima ili poteškoća s ravnotežom), potrebno je potražiti neurologa.

Koliko je važna rana dijagnoza kod MS-a i koje prednosti pacijent ima ako se bolest otkrije u najranijoj fazi?

Rana dijagnoza je izuzetno važna jer danas raspolažemo terapijama koje mogu značajno usporiti napredovanje bolesti i smanjiti rizik od trajnog neurološkog oštećenja. Što ranije započne liječenje, to je veća šansa da pacijent zadrži funkcionalnu sposobnost, aktivan život i dobru kvalitetu života dugi niz godina.
Drugim riječima, rana dijagnoza znači manje relapsa, manje invaliditeta i više kontrole nad bolešću. To je najveća promjena u modernom pristupu MS-u u posljednjih 20 godina.

Šta pacijenti sami mogu činiti – pored farmakološke terapije – da poboljšaju kontrolu bolesti i kvalitet života?

Savremeni pristup liječenju MS-a naglašava aktivnu ulogu pacijenta. Redovna fizička aktivnost, u skladu s mogućnostima, dokazano smanjuje umor, poboljšava raspoloženje i stabilnost hoda.
Ishrana bogata omega-3 masnim kiselinama, povrćem i cjelovitim žitaricama doprinosi opštem zdravlju i smanjenju upalnih procesa. Također, veoma su važni kvalitetan san, upravljanje stresom i prestanak pušenja.
Pacijenti koji razviju dobar ritam brige o sebi, u kombinaciji s redovnim neurologškim kontrolama, imaju značajno bolju dugoročnu prognozu.

Kada pacijent s MS-om ili onaj koji sumnja u MS treba razmotriti konsultaciju s neurologom i koje su ključne stvari koje treba pripremiti za taj razgovor i pregled?

Pacijent bi trebao posjetiti neurologa pri svakom novom neurološkom simptomu koji traje duže od jednog dana ili kod pogoršanja postojećih tegoba.
Za pregled je korisno pripremiti: kratak opis svih simptoma (kada su počeli, koliko traju, da li su se ponavljali), ranije nalaze (npr. MR mozga ili kičme, laboratorijske nalaze), te spisak lijekova i suplemenata koje koristi.
Takva priprema omogućava neurologu da preciznije postavi dijagnozu i odredi najbolji terapijski plan.

Koliko je u liječenju multiple skleroze važna emocionalna i psihološka podrška pacijentima, i na koji način multidisciplinarni pristup – koji uključuje neurologa, psihologa i fizioterapeuta – može doprinijeti uspješnijem liječenju i boljoj kvaliteti života?

Emocionalna i psihološka podrška je neizostavan dio liječenja MS-a. Suočavanje s dijagnozom hronične bolesti nosi emocionalni teret – strah, tugu i neizvjesnost. Psihološka podrška pomaže pacijentu da razvije mehanizme suočavanja, smanji stres i poboljša kvalitet života.
Multidisciplinarni pristup, u kojem neurolog vodi liječenje, fizioterapeut radi na očuvanju pokretljivosti, a psiholog podržava emocionalnu stabilnost, pokazao se najefikasnijim. Takav timski rad omogućava da se pacijent posmatra kao cjelina, a ne samo kroz bolest.

S obzirom na ubrzan razvoj medicinskih istraživanja, da li su neka nova terapijska rješenja ili napredne metode već na vidiku za liječenje MS-a, i šta pacijenti mogu očekivati u narednih nekoliko godina?

U posljednjih nekoliko godina svjedočimo velikom napretku u liječenju MS-a. Dostupne su terapije koje ciljano djeluju na imunološki sistem, sa sve boljim profilom sigurnosti i dugotrajnim efektom.
U kliničkim studijama su i nove generacije lijekova koji mogu potencijalno potaknuti remijelinizaciju – proces obnavljanja oštećenog mijelina, što bi značilo ne samo zaustavljanje bolesti, nego i oporavak funkcije.
Takođe, sve se više razvijaju personalizirani pristupi – prilagođavanje terapije genetskom profilu pacijenta i biomarkerima aktivnosti bolesti.
U narednim godinama očekujemo još veći napredak, koji MS sve više pretvara u kontrolisano, hronično stanje, a ne bolest s neizvjesnim ishodom.