Sistematski pregled sa 35, 50 i 65 godina: Šta biste obavezno trebali provjeriti?

Ipak, nisu sve pretrage jednako važne u svakoj životnoj dobi. Ono što bi trebalo provjeriti kod osobe koja ima 35 godina može se razlikovati od pregleda potrebnog nekome ko je napunio 50 ili 65 godina.

Na izbor pregleda utiču brojne okolnosti, od porodične historije bolesti i životnih navika do ranijih dijagnoza i terapije koju osoba koristi. Zbog toga sistematski pregled ne bi trebalo svesti na unaprijed pripremljen spisak laboratorijskih analiza i drugih pretraga.

Sistematski pregled u 35. godini: Na šta obratiti pažnju?

Osobe u tridesetim godinama često ne razmišljaju mnogo o preventivnim pregledima, naročito ako su fizički aktivne i nemaju zdravstvenih tegoba. Međutim, odsustvo simptoma ne znači uvijek da su svi zdravstveni rizici isključeni.

U ovoj životnoj dobi važno je provjeriti osnovne pokazatelje zdravlja, uključujući krvni pritisak i, prema procjeni ljekara, određene laboratorijske nalaze. Posebnu pažnju treba obratiti na faktore koji mogu povećati rizik od razvoja hroničnih bolesti.

Ljekaru bi trebalo spomenuti ako u porodici postoje slučajevi srčanih oboljenja, dijabetesa, malignih bolesti ili drugih ozbiljnijih zdravstvenih problema, posebno ako su se pojavili u relativno ranoj dobi.

Važnu ulogu imaju i svakodnevne navike. Nepravilna ishrana, nedovoljno kretanja, pušenje, višak kilograma i dugotrajna izloženost stresu mogu uticati na zdravstveno stanje čak i kod osoba koje se osjećaju dobro.

Za one koji redovno treniraju korisno je razgovarati s ljekarom i o intenzitetu fizičke aktivnosti, posebno ako se javljaju neobičan umor, vrtoglavica, bol u prsima ili lupanje srca.

Suština pregleda u tridesetim nije obaviti što više analiza, već prepoznati moguće rizike i na vrijeme reagovati.

U 50. godini raste značaj prevencije hroničnih bolesti

Oko pedesete godine sve je važnije detaljnije procijeniti rizik od bolesti srca i krvnih sudova, dijabetesa i drugih hroničnih oboljenja. Neke od ovih bolesti mogu se razvijati godinama bez jasno izraženih simptoma, zbog čega su redovne kontrole posebno značajne.

Među pokazateljima koje treba pratiti su krvni pritisak, nivo šećera u krvi i masnoće u krvi. Koje će se analize raditi zavisi od zdravstvenog stanja, ranijih rezultata i procjene porodičnog ljekara.

Posebnu pažnju zaslužuju osobe koje godinama puše ili su ranije pušile. Pušenje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući oboljenja pluća i kardiovaskularnog sistema. Ljekar može procijeniti da li su potrebne dodatne pretrage, uzimajući u obzir koliko dugo je osoba pušila, koliko cigareta je konzumirala i ima li respiratorne tegobe.

Ako se javljaju dugotrajan kašalj, otežano disanje ili slabija izdržljivost pri fizičkom naporu, te simptome ne bi trebalo zanemarivati.

U ovoj dobi važno je razgovarati i o preventivnim pregledima za rano otkrivanje pojedinih malignih bolesti. Preporuke zavise od pola, porodične anamneze, ličnih faktora rizika i važećih smjernica za određenu dob.

Činjenica da osoba nema tegobe ne znači da treba odgađati preventivni pregled. Upravo je rano prepoznavanje rizika jedan od najvažnijih razloga za redovne kontrole.

Nakon 65. godine zdravlje treba posmatrati kao cjelinu

U starijoj životnoj dobi sistematski pregled dobija dodatnu dimenziju. Osim otkrivanja i praćenja bolesti, važno je procijeniti koliko zdravstveno stanje utiče na svakodnevni život, kretanje i samostalnost osobe.

Pored kontrole krvnog pritiska i laboratorijskih nalaza, ljekar može procijeniti potrebu za pregledima vida i sluha, kao i za procjenom zdravlja kostiju. Važno je obratiti pažnju i na ravnotežu, pokretljivost i rizik od padova, koji mogu imati ozbiljne posljedice u starijoj dobi.

Ne bi trebalo zanemariti ni promjene pamćenja, koncentracije, raspoloženja i sna. Ako osoba ili njena porodica primijete značajne promjene, korisno je razgovarati s ljekarom kako bi se utvrdilo postoji li razlog za dodatnu procjenu.

Posebno je važno pregledati terapiju koju osoba koristi. Kada neko uzima više lijekova istovremeno, ljekar treba procijeniti njihovu opravdanost, moguće međusobne interakcije i eventualne nuspojave.

Cilj je očuvati što bolju kvalitetu života, omogućiti sigurno kretanje i pomoći osobi da što duže zadrži svoju samostalnost.

Zašto nije dobro raditi sve pretrage bez potrebe?

Veći broj analiza i dijagnostičkih postupaka ne znači automatski i bolju zdravstvenu zaštitu. Neke pretrage korisne su samo za osobe s određenim simptomima ili povećanim rizikom, dok kod drugih mogu dovesti do dodatnih ispitivanja koja nisu bila neophodna.

Zato je važno da se sadržaj sistematskog pregleda dogovori s ljekarom, koji će uzeti u obzir dob, zdravstvenu historiju, porodične bolesti, životne navike i ranije nalaze.

Prije pregleda korisno je pripremiti medicinsku dokumentaciju, spisak lijekova i dodataka ishrani koji se koriste, kao i informacije o bolestima koje su se pojavljivale u porodici. Ljekaru treba navesti i sve tegobe koje se ponavljaju, čak i ako djeluju bezazleno.

Preventivni pregledi ne moraju biti isti svake godine niti se sve pretrage rade u jednakim razmacima. Neke kontrole zavise od dobi, druge od individualnog rizika, a pojedine se preporučuju samo kada za njih postoji opravdan razlog.

Najvažnije je da se sistematski pregled prilagodi osobi, umjesto da se svi vode istim spiskom pretraga. Tako se lakše prepoznaju zdravstveni problemi na vrijeme i donose odluke koje imaju stvarnu vrijednost za očuvanje zdravlja.