Ekstremne vrućine značajno utiču na dijelove svijeta. Rastuće temperature ne uzrokuju samo bolesti povezane s vrućinom, već i oštećuju rad mozga.
Nedavni komentar međunarodnih istraživača u The Lancet Neurology naglašava da povećanje temperature dovodi u pitanje sposobnost tijela da reguliše toplotu i remeti funkcije nervnog sistema. Očekuje se da će klimatske promjene pogoršati neurološka i psihijatrijska stanja kao što su Alzheimerova bolest i shizofrenija.
Istraživanja pokazuju da kognitivne sposobnosti počinju opadati na 26 °C. Neki stručnjaci vjeruju da više temperature mogu smanjiti aktivnost parasimpatičkog nervnog sistema i nivoa kisika u krvi, što dovodi do smanjene kognitivne funkcije.
Dr. Kimon Bekelis, voditelj neurointervencijskih službi u Catholic Healthu na Long Islandu, za Verywell Health napominje da, iako su tačni razlozi kognitivnog pada na ekstremnoj vrućini nejasni, trenutne studije istražuju vezu između neurotransmitera i izloženosti toplini.
Toplinski valovi mogu biti opasni, čak i ako ste mladi
Naš živčani sistem funkcioniše poput mreže električnih kabela, a toplina može uticati na električnu vodljivost, objasnio je Bekelis. Naglasio je važnost praćenja mentalnog zdravlja tokom toplinskih valova jer se stanja poput depresije i tjeskobe mogu pogoršati.
Dugotrajno izlaganje toplini može dovesti do toplinskog udara, što ima posljedice za fizičko i mentalno zdravlje.
Kako se zaštititi od ekstremne vrućine?
Tokom toplinskih valova ključno je boraviti na klimatiziranim mjestima i hidrirati se. Onima koji imaju problema s regulacijom topline rashladni prsluci mogu pomoći u snižavanju tjelesne temperature.
Bekelis je primijetio da, iako su rasprave o sigurnim temperaturnim rasponima za rad mozga u toku, ne postoji konačan siguran prag za sve. Ljudi koji žive u toplijim klimama, poput Floride, često se prilagođavaju višim prosječnim temperaturama, iako su ekstremne temperature i dalje izazovne.
Jun Wu, profesor okoliša i zdravlja na radu na Sveučilištu California-Irvine, istakao je ograničenu dostupnost rashladnih skloništa i njihovu neadekvatnu distribuciju. Mnoga skloništa rade u ograničeno vrijeme, što možda neće zadovoljiti potrebe onih najugroženijih.
Wu je naglasio potrebu za promjenama politike i infrastrukture kako bi se ublažili zdravstveni rizici povezani s vrućinom. Lokalne vlasti mogu pomoći sadnjom drveća, bojanjem krovova i cesta u svjetlije boje te provedbom zelenog planiranja za smanjenje topline i onečišćenja zraka.
Kako pratiti krvni pritisak i holesterol kod kuće?
