Rezultati najnovijeg istraživanja pokazali su da anksioznost može da smanji našu sposobnost saosjećanja sa drugima ili razumijevanja njihovih emocija. U eksperimentu koji je sproveo Univerzitet u Ajovi ispitanici su podijeljeni u četiri grupe.
Kod pripadnika prve grupe nivo anksioznosti povećavan je vještačkim putem tako što bi ispitanici bili zamoljeni da se prisjete nekog izuzetno stresnog događaja iz svoje prošlosti.
Pripadnici druge grupe dobili su zadatak da se prisjete nekog neutralnog događaja, a u trećoj i četvrtoj grupi ispitanici su se prisjećali događaja koji su u njima probudili ljutnju ili gađenje.
Prvo je testirana sposobnost ispitanika da se stave u poziciju druge osobe - njima je pokazana fotografija na kojoj je prikazan čovjek sa čije se lijeve strane nalazi knjiga, a oni su odgovarali na pitanje sa koje strane se knjiga nalazi.
Samo četvrtina ljudi iz anksiozne grupe dala je pravi odgovor, u poređenju sa više od 50 odsto ostalih ispitanika koji su uspjeli da se stave u poziciju čovjeka na fotografiji, prenosi B92.
U drugom dijelu testa u scenario su bile uključene tri osobe: Nik - brucoš, Dejvid - student druge godine i profesor Džons.
Ono što Nik nije znao je da je profesor Džons u prošlosti bio neprijatan prema Dejvidu.
Nik je poslao Dejvidu mejl u kojem ga pita da li bi bila dobra ideja da uzme izborni predmet kod profesora. Dejvid je odgovorio "O da, profesor Džons je divan čovjek".
Učesnici su zatim odgovarali na pitanje da li je Nik ovaj odgovor shvatio kao iskren ili sarkastičan.
Anksiozni ljudi u većoj mjeri su smatrali da je u pitanju sarkastičan odgovor, iako Nik nije znao da je profesor u prošlosti bio neprijatan prema Dejvidu.
Sudeći prema rezultatima, ovo istraživanje pokazalo je da anksiozne ljude u nekim slučajevima mogu da zaslijepe emocije, i da mogu da steknu pogrešnu predstavu o stavovima drugih ljudi.
Nažalost, ovo bi naročito moglo da ima negativan uticaj u situacijama u kojima je empatija od velikog značaja, poput razgovora za posao, odlaska na porodično okupljanje ili ljubavnog sastanka.
Obraćanjem pažnje na ovaj problem i ulaganjem napora da se on prevaziđe, sopsobnost empatije mogla bi, međutim, da se poboljša.
(Vijesti.ba)
Kako pratiti krvni pritisak i holesterol kod kuće?
