Guglanje prvih znakova bolesti počelo je da uzima maha još prije nekoliko godina, a kako je Wikipedia uvijek među prvim linkovima, većina ljudi završi upravo tamo tražeći dijagnozu svog stanja.
Kako su zaključili ljekari s Univerziteta Campbell nakon opsježnog pretraživanja i analiziranja članaka na Wikipediji, čak devet od deset članaka sadrži prilično ozbiljne činjenične greške koje vas mogu dovesti u zabludu, a ponekad i u životnu opasnost.
Osim što preporučuju da, umjesto na internetu, dijagnozu potražite kod pravog ljekara, stručnjaci se usaglašavaju da bi i istraživači trebalo da se suzdrže od potrage za podacima na Wikipediji pošto članci na najvećoj svjetskoj enciklopediji ne prolaze naučnu provjeru.
Naravno, problem Wikipedije je korisničko uređivanje koje se u nekoliko navrata pokazalo kao veliki nedostatak.
Jedan od očitih primjera netačnosti na Wikipediji je, vjerovali ili ne, mjerenje krvnog pritiska.
Naime, u tekstu stoji da bi za dijagnozu visokog pritiska trebalo očitati tri mjerenja iznad normalnih nivoa u tri potpuno različite situacije.
Ljekari, s druge strane, tvrde kako to nije istina i zapravo je vrlo opasno visokom pritisku pristupiti na taj način.
Stoga, kada vas sljedeći put nešto zaboli, prvo posjetite dežurnog ljekara prije nego što sjednete za računar.
(Ljepotaizdravlje.ba)
Kako pratiti krvni pritisak i holesterol kod kuće?
