Govor koji se izražava sporije kod starijih osoba može ukazivati na zdravlje mozga
Novo istraživanje provedeno od strane kanadskih naučnika otkriva da sporija brzina govora kod starijih osoba može biti povezana s razvojem demencije.
Istraživanje provedeno na Univerzitetu u Torontu otkriva da je brzina govora možda ključniji pokazatelj zdravlja mozga kod starijih osoba od poteškoća u pronalaženju odgovarajućih riječi, što je čest problem tijekom starenja. Kanadski naučnici smatraju da bi ova otkrića mogla dovesti do razvoja novih alata za rano otkrivanje kognitivnog propadanja mozga i pružiti pomoć pacijentima u očuvanju zdravlja mozga tokom starenja.
Prema riječima koautora istraživanja, Jed Meltzera, rezultati pokazuju da promjene u brzini govora mogu odražavati promjene u mozgu. Preporučuje se da se brzina govora testira kao dio standardnih kognitivnih procjena kako bi se omogućilo brže otkrivanje kognitivnog propadanja kod starijih osoba.
Iako su rezultati istraživanja povezani s brzinom govora, naučnici upozoravaju da to možda ne znači da bi vježbanje bržeg govora moglo uticati na zdravlje mozga starijih osoba.
U okviru istraživanja, 125 zdravih dobrovoljaca u dobi od 18 do 90 godina prošlo je tri različite procjene, uključujući testove imenovanja slika, opisivanje složenih slika te standardne provjere mentalnih sposobnosti povezane s rizikom od demencije.
Rezultati su pokazali da je tempo govora, a ne pauze u traženju riječi, najjače povezan s zdravljem mozga kod starijih osoba.Zbog toga naučnici ističu da usporavanje uobičajenog tempa govora, bez obzira na stanke, može biti ključni pokazatelj promjena u zdravlju mozga.