Kako jugo utiče na zdravlje

Naučno je dokazano da meteorološki uslovi nisu glavni "krivac" nego samo "okidač“ za tegobe – jer one su itekako povezane s načinom života.

Meteoropatija i jugo

Ali mnogima nije do šale kad zapuše jugo jer nestabilne meteorološke prilike i u ljudima izazivaju nestabilnost.

Tokom južine rastu temperatura i vlaga, a pada tlak zraka. Takva kombinacija atmosferskih uslova često potiče glavobolju, nesanicu, vrtoglavicu, umor, tromost, potištenost, razdražljivost… posebno su tome podložni hronični bolesnici, kojima se zbog južine mogu pogoršati simptomi bolesti – primjera radi, pacijenti s hipertenzijom, sa srčanim tegobama i artritisom te psihički bolesnici.

Neke osobe mogu prognozirati južinu dan-dva ranije, tako što osjećaju promjene u organizmu zbog elektromagnetskih promjena u atmosferi, a koje su prvi vjesnici da će se vrijeme promijeniti.

Procjenjuje se da čak 40 do 60 odsto ljudi ima meteoropatske tegobe zbog otežanog prilagođavanja organizma na nagle atomosferske promjene. I to ne samo hronični bolesnici koji su osjetljiviji zbog svog stanja, nego i ljudi bez ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Prema statistikama, Evropljani provode i do 90 odsto vremena u zatvorenim i klimatizovanim prostorima, a to smanjuje sposobnost prilagođavanja na vanjski svijet.

U brojnim istraživanjima utvrđena je povezanost meteoropatije i sjedilačkog načina života između četiri zida. Takođe je utvrđeno da su ljudi koji često i aktivno borave na otvorenom puno otporniji na atmosferske promjene nego oni koji rijetko izlaze van.

Stoga boravite na otvorenom kad god je moguće, a pustite i barem djelić vanjskog svijeta u svoj prostor – redovo ga provjetravajte kako biste imali dotok svježeg zraka. Posvetite se sportu i rekreaciji te zagušljive teretane zamijenite prirodom – vježbajte na otvorenom, šetajte, vozite bicikl, planinarite, skijajte.

Pritom ne birajte samo idealne uslove za izlazak, već osjetite na svojoj koži i maglu i kapi kiše i snježne pahulje… Zbog senzacionalističkih medijskih objava u kojima se čak i uobičajene prirodne pojave predstavljaju kao prijeteće i zastrašujuće, često zaboravljamo da smo i mi dio prirode te da se ona neprestano mijenja: toplo-hladno, suho-vlažno, sunčano-tmurno…

Meteoropatija nije bolest, već skup simptoma zbog kojih bismo trebali promisliti kako živimo te se bolje povezati s prirodom. Bioprognoza je korisna za meteoropate, ali je ne treba shvatati kao uzbunu, nego kao okvirnu preporuku za lakšu prilagođavanje. Osluškujte svoje tijelo te razmislite – je li zaista za sve kriva južina ili je ona samo "tačka na I" tegobama koje se ustvari pojavljuju zbog puno dubljih razloga: stresa, neispavanosti, nezdrave prehrane, dehidracije i drugog.

Dehidracija je znakovit primjer jer je puno važnija u priči o meteoropatiji nego što se na prvi pogled čini. Naime, meteorološke promjene izazivaju već spomenute elektromagnetske impulse koji potiču organizam na reakciju i prilagodbu, prenosi portal Savjetom do zdravlja.

Kod mnogih ljudi, a osobito onih koji već imaju zdravstvene tegobe, simptomi meteoropatije javljaju se za vrijeme ili uoči oscilacija atmosferskog tlaka zato što oscilacije utječu i na ravnotežu tjelesnih tekućina, a voda je najveći i najvažniji sastavni dio našeg tijela. Budući da mnogi ne uzimaju dovoljno tekućine, dehidracija povećava osjetljivost na atmosferske promjene.

Stoga u jačanju organizma protiv meteoropatije zapravo nema velike filozofije –  pijte dovoljno vode, jedite što više prirodnih namirnica, razgibajte se u prirodi i redovito idite na liječničke kontrole. Tako će vam imunitet biti puno spremniji kad vani “okrene na jugo“, ili na bilo što drugo.

(Čuvajzdrvlje.ba)