Kako razlikovati benigne od malignih promjena na koži

Prof. dr. Lidija Kandolf, specijalistica dermatovenerologije, supspecijalistica onkologije, objašnjava zašto dermatolozi sve više upozoravaju da se ne sunčamo i da povremeno provjerimo kožu.

“Melanom je zloćudni tumor melanocita, stanica kože koje proizvode pigment melanin čija je uloga zaštita stanica kože od prekomjernog ultraljubičastog zračenja. To je i razlog zašto koža potamni kada se izložimo suncu”, objašnjava za portal N1 prof. dr. Lidija Kandolf.

“Melanin se stvara s ciljem zaštite genetskog materijala kože i sprečavanja daljnjeg trajnog oštećenja kože u obliku gubitka elastičnosti, stvaranja pigmentacija i različitih izrasta na koži, pa i malignih tumora. Nažalost, zbog nepotrebnog i neopreznog izlaganja suncu, sam genetski materijal melanocita se tijekom godina mijenja i moguća je pojava genetskog oštećenja i u njima, što melanocite pretvara u maligne stanice koje se nekontrolirano dijele i dobijaju sposobnost da napuste kožu i putem limfnih i krvnih žila stignu do limfnih čvorova i unutrašnjih organa – odnosno metastaziraju”, objašnjava Kandolf.

Važnost rane dijagnoze melanoma

Lidija Kandolf naglašava da ako melanom nastane, ali ga mi primijetimo i javimo se liječniku u fazi kada je tih malignih stanica malo i kada se one nalaze u najpovršnijim dijelovima kože (u epidermu, takozvani melanom in situ), jednostavnom kirurškom procedurom u lokalnoj anesteziji koja traje manje od 15 minuta, može se ukloniti melanom i trajno riješiti problem.

“Međutim, ako su stanice prošle ispod bazalne membrane kože i došle u kontakt s krvnim i limfnim žilama i pritom dobile sposobnost ući u njih i metastazirati, melanom dobija mogućnost širenja na limfne čvorove i unutarnje organe. Ta vjerojatnost se povećava s debljinom tumora, što je mjera količine malignih stanica i broja različitih mutacija u njima. Ako je ona veća od četiri mm ili ako su stanice već dospjele u limfne čvorove, postoji rizik od povratka bolest”, navodi naša sugovornica.

Prema riječima liječnice danas znamo da primjena suvremenih lijekova koji aktiviraju imunološki sustav za borbu protiv stanica melanoma ili lijekova koji ciljaju na mutaciju u stanicama melanoma, mogu smanjiti rizik za vraćanje bolesti i njeno širenje za 50 posto i tako spriječiti nastanak metastaza.

“Naša je odgovornost da sami obratimo pažnju na kožu i ako primijetimo neobičnu promjenu na koži koja nalikuje na madež, ali ima nepravilne rubove, više boja, ako se povećava tijekom vremena i mijenja, ili primijetimo novi čvor na koži koji raste i mijenja se iz mjeseca u mjesec – potražimo pomoć dermatologa, obavimo dermoskopiju i uklonimo takvu promjenu ako je to liječnik predložio kako bismo provjerili radi li se o melanomu ili nekoj drugoj vrsti raka kože, ili je u pitanju samo neki dobroćudni tumor”, savjetuje.

“Za ljude koji imaju preko 50 različitih promjena na koži dobro bi bilo obratiti se dermatologu preventivno, radi dermoskopije i pregleda svih ovih promjena kako bi se utvrdilo ima li nekih koje su sumnjive, ali i radi savjeta o daljnjim kontrolama ako su potrebne”, ističe doktorica.

Kako razlikovati benigne od malignih tumora kože?

Kako kaže Kandolf, najvažnija razlika između dobroćudnih i zloćudnih promjena je činjenica da se zloćudne promjene neprestano mijenjaju i rastu.

“Dakle, ako neko primijeti da se na koži pojavila nova promjena koja raste i mijenja se u obliku, boji, rubovima i raste iz mjeseca u mjeseca, vrijeme je da se osoba obrati dermatologu kako bi se napravila dermoskopija i procijenilo radi li se o nečem bezazlenom ili je potrebno ukloniti tkivo i poslati ga na histopatološku analizu radi utvrđivanja precizne dijagnoze”, savjetuje.

Karakteristike melanoma u ranoj fazi – nepravilan oblik, promjena boje

Za melanom je karakterističan nepravilan oblik u ranoj fazi, više boja od svjetlosmeđe do crne, a kasnije lako krvari, dok se druge vrste karcinoma kože karakteriziraju i stvaranjem sitnih ranica koje zarastaju i ponovno se otvaraju.

“Dobroćudne promjene mogu biti fibromi (tzv. viseće bradavice) koje su često na vratu, pazusima i preponama, keratoze koje se prepoznaju kao hrapave izrasline čiji površni dio može otpasti najčešće ljeti zbog znojenja ili angiomi koji se prepoznaju kao crvene sitne izrasline. Za precizno razlikovanje radi li se o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni, potrebna je dermoskopija kojom se koža uvećava radi boljeg uvida u strukture kože”, ističe.

Uzroci nastanka melanoma

Prema riječima dermatologinje, hoće li melanom nastati, ovisi od našem obiteljskom naslijeđu, je li nam koža svjetla, imamo li velik broj madeža u obitelji i je li netko u našoj obitelji imao rak kože.

“S druge strane, to ovisi i o tome koliko smo se izlagali suncu prvenstveno u djetinjstvu, ali i u odrasloj dobi, jesmo li izgorjeli na suncu i jesmo li cijelog života htjeli imati taman ten koji nije naš prirodan pa smo jednom ili godinam išli u solarij.

Na genetiku ne možemo utjecati, ali možemo promijeniti navike i prestati se nepotrebno i neoprezno izlagati suncu i solariju. Ukratko, važno je ne sunčati se”, navodi sugovornica portal N1.

Dodaje da je boravak i odmor u prirodi i fizička aktivnost jako važna za zdravlje dok sunčanje radi tamnog tena ne donosi nikakvu korist za naš organizam. Zbog toga se preporučuje boravak vani, ali je važno obući se, nositi kapu, naočale, a na otkrivene dijelove nanijeti preparate za zaštitu od sunca. Boravak na suncu bez odjeće, tj. u kupaćim kostimima treba izbjegavati.

“Neki borave bez odjeće na suncu pod izgovorom da je to nužno zbog održavanja vitamina D. Međutim, za dovoljnu koncentraciju vitamina D koja je također jako važna za zdravlje, dovoljan je boravak od 15 minuta vani u kratkim rukavima i nije potrebno sunčanje”, zaključuje prof. dr. Lidija Kandolf.

(Čuvajzdravlje.ba)