Koji su simptomi stomačnog virusa i kako se zaštititi?

S pojavom lijepog vremena i sunca sve češće izlazimo u prirodu, a to za sobom nosi rizik od unosa neopranog voća, neispravne hrane ili prljavih ruku.

Sve su ovo mogući uzročnici stomačnih tegoba, objašnjava za N1 dr. Alesandra Vukov, pulmolog, alergolog i klinički imunolog i dodaje da „obično nakon kontakta sa infektivnim agensom, virusom ili bakterijom nakon dva do tri dana kreću simptomi: povraćanje, pojava rijetkih stolica, bolovi u stomaku i često povišena temperature.

Kako ističe doktorica, „simptomi obično kreću naglo“.

Simptomi

Prema riječima dr. Vukov, kada dijete ispolji simptome savjetuje se javljanje na pregled kod pedijatra, gdje će se nakon pregleda djeteta i procjene opšteg stanja, uraditi analiza iz krvi i savetovati pregled stolice koji obuhvata pregled na bakterije (koprokultura) ili brzi antigenski testovi za detektovanje najčešćih virusa kao što su rota, adeno, astro i noro virus.

„Mogući putevi infekcije su: putem hrane ili tečnosti koja je komtaminirana, dodirivanjem infektivnih površina ili predmeta, ali i direktnim kontaktom sa drugom osobom“, ukazuje ljekarka.

Dr. Vukov ističe da tegobe zavisno od uzročnika obično traju od nekoliko do sedam dana, a u nekim slučajevima i do dvije sedmice.

„Ako dijete učestalo povraća I ima česte rijetke stolice može doći do dehidratacije deteta. Znaci dehidracije su: povećana žeđ, suve usne, bijeli jezik, plač bez suza, udubljene oči, bleda koža i utonula fontanela kod beba. Djeca su tada obično razdražljiva, umorna, pospana i nezainteresovana. Ako prepoznate bilo koji od ovih simptoma, potrebno je da se javite na pregled u zdravstvenu ustanovu gdje će nakon urađene laboratorije biti uključena infuzija sa nadoknadom izgubljene tečnosti i elektrolita”, kaže dr Vukov.

Liječenje

Doktorka kaže da terapija obuhvata unos sredstava za rehidrataciju, probiotika i laganije hrane u vidu manjih i češćih obroka. Vrlo retko se uključuju antibiotici.

„Ishrana tokom trajanja infekcije zavisi od uzrasta djeteta kao i od težine kliničke slike. Ukoliko dijete ima blage oblike infekcije, ne povraća i nema mučninu, tada se savjetuje terapija probioticima i nastavak uobičajene ishrane podijeljene u manje obroke, kao i praćenje unosa tečnosti. Oporavak traje nekoliko dana, nakon čega dijete se vraća uobičajenom režimu ishrane“, navodi dr Vukov.

Da bismo se zaštitili od infekcije, preporuka je da hranu uzimamo na provjerenim mestima, da je ona svježa i termički obrađena, da peremo ruke prije dodirivanja hrane i prije jela, kako bismo u što većoj mjeri smanjili mogućnost zaražavanja.

(Čuvajzdravlje.ba)