Mogu li bacili iz javnog prijevoza biti smrtonosni?

Javni prijevoz svakodnevno koriste milioni ljudi, a s njima putuju i nevidljivi putnici - bakterije, virusi i gljivice. Kvake, sjedišta, rukohvati i platnene presvlake idealno su tlo za razmnožavanje mikroorganizama, ali može li nas to zaista ugroziti?
Brojna istraživanja su analizirala prisutnost patogena u vozovima, autobusima i podzemnim željeznicama, a rezultati pokazuju zabrinjavajuće podatke. Površine javnog prijevoza često su kontaminirane potencijalno opasnim bakterijama.
Staphylococcus aureus
Uzročnik infekcija kože, upale pluća i sepse; u nekim slučajevima može biti rezistentan na antibiotike (MRSA).
Escherichia coli (E. coli)
Vrsta bakterije koja može izazvati teške probavne smetnje, a neke vrste proizvode toksine koji uzrokuju hemolitičko-uremijski sindrom (HUS).
Klebsiella pneumoniae
Bakterija koja može izazvati upalu pluća, infekcije mokraćnog sistema i ozbiljne bolničke infekcije, često otporna na antibiotike.
Pseudomonas aeruginosa
Opasna za imunokompromitirane osobe; može uzrokovati infekcije rana, upalu pluća i teške infekcije krvi.
Streptococcus pneumoniae
Povezan s upalom pluća, meningitisom i infekcijama sinusa i uha.
Acinetobacter baumannii
Često se nalazi u bolničkim okruženjima, ali je pronađen i u javnom prijevozu; može izazvati teške infekcije kod osoba s oslabljenim imunitetom.
Koliko su te bakterije stvarno opasne?
Za većinu ljudi kontakt s mikroorganizmima iz javnog prijevoza neće izazvati ozbiljne posljedice.
Zdrav imunološki sistem može se nositi s većinom njih, ali određene grupe su u većem riziku—stariji, trudnice, osobe s hroničnim bolestima i slabijim imunitetom.
Infekcije dišnog sistema, poput gripe i COVID-19, često se prenose kapljičnim putem, dok bakterijske infekcije mogu nastati dodirivanjem kontaminiranih površina i potom dodirivanjem lica, očiju ili usta.
Može li vožnja autobusom zaista biti smrtonosna?
Iako zvuči dramatično, u rijetkim slučajevima—da. Zabilježeni su slučajevi prijenosa ozbiljnih infekcija, uključujući tuberkulozu i meningokoknu bolest, u prepunim sredstvima prijevoza.
Pojava superbakterija otpornih na antibiotike također izaziva zabrinutost, jer u urbanim sredinama postoji veća šansa za kontakt s rezistentnim sojevima.
Kako se zaštititi?
Potpuno izbjegavanje javnog prijevoza nije rješenje, ali postoji nekoliko jednostavnih mjera koje mogu značajno smanjiti rizik:
✔ Redovno pranje ruku ili korištenje dezinficijensa nakon vožnje
✔ Izbjegavanje dodirivanja lica dok ste u prijevozu
✔ Korištenje rukavica zimi, što smanjuje direktan kontakt s površinama
✔ Nošenje maske u sezoni gripe i prehlade ili kada je prostor prepun
Većina ljudi neće se ozbiljno razboljeti samo zbog vožnje tramvajem ili autobusom, ali higijenske navike igraju ključnu ulogu u smanjenju rizika.
Bakterije i virusi su neizbježni dio života u gradovima, no odgovorno ponašanje može nas zaštititi od nepotrebnih zdravstvenih komplikacija.