Nauka i korona: Istraživanja naučnice iz BiH koja mogu spasiti srca

Dunja Aksentijević radi na ispitivanju lijeka koji bi mogao da pomogne u tretmanu oboljelih od virusa korona.

Za Dunju Aksentijević, predavačicu i istraživačicu Univerziteta Kvin Meri u Londonu, nauka je, kaže, svijetli primjer čovječanstva nasuprot destrukciji u kojoj je odrastala.

Kada je iz gimnazije u Tuzli, u Bosni i Hercegovini, kao stipendistkinja, krenula u Veliku Britaniju da završi treći razred gimnazije, željela je da nađe put koji bi je odveo nauci.

"Vjerovatno zbog dešavanja kroz koja sam odrasla devedesetih u BiHi, ja sam bježala od svega što ima veze sa politikom i nauka mi je bila ideja vodilja", kaže Aksentijević.

Nakon studija medicine i doktorskih studija na Univerzitetu Hal u Velikoj Britaniji, počela je sa istraživanjima kardiovaskularnog sistema na Univerzitetu Oksford.

Dvadeset godina kasnije, u jeku pandemije virusa korona, rezultati njenih istraživanja donose nova znanja koja mogu da pomognu u liječenju dijabetesa i kardiovaskularnog sistema.

Šest mjeseci nakon početka pandemije, istraživanja pokazuju da su ljudi narušenog zdravlja, sa hroničnim bolestima poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, podložniji posljedicama virusa korona.

Ko je Dunja Aksentijević

Bavi se naučnim istraživanjima u oblasti kardiovaskularne fiziologije i metabolizma - istraživačica je Instituta Vilijam Harvi i članica britanske Fondacije za istraživanje srca u oblasti inflamacije.

Vanredna je profesorka kardiovaskularne fizilogoje i metabolizma na Univerzitetu Kvin Meri u Londonu.

Doktorske studije medicine na polju kardiovaskularnog metabolizma završila na Univerzitetu Hal u Velikoj Britaniji.

Doktorska istraživanja završila na Univerzitetu Oksford.

Predavala biohemiju i fiziologiju na Univerzitetu Oksford i na Kraljevskom koledžu u Londonu.

Nova saznanja o srcu koja mogu pomoći u liječenju

"Godinama sam radila na Univerzitetu Oksford na modelima srčane insuficijencije i prestanka rada srca", kaže Aksentijević.

Na različite načine je, u saradnji sa kolegama, pokušavala da razumije šta je to što vodi ka narušavanju balansa energije u srcu, na koji način se rano može dijagnostikivati i kako se može liječiti.

"Srce kao pumpa mora imati napon da bi funkcionisalo - taj napon se razvija koncentracijom natrijum, kalcijum, kalijum", objašnjava.

Istraživanje o kardiovaskularnom metabolizmu koje je objavila krajem avgusta 2020, napravilo je korak naprijed ka razumijevanju bolesti srca.

"Pokazali smo da promjena u koncentraciji natrijuma akutno i hronično mijenja kardiometablizam", kaže Aksentijević.

Od 1930. godine je naučnicima jasno da bolesno srce predstavlja "motor koji je ostao bez goriva".

"Mi smo znali da je kod srčane insuficijencije metabolizam promijenjen, ali nikada prije nismo pokazali da su promjene u koncentraciji natrijuma te koje mogu u negativnom smislu da mijenjaju srčani metabolizam", objašnjava.

Nada se da će mehanizam koji je otkrila biti iskorišćen u terapeutske svrhe.

"Možemo ge terapeutski iskoristi tako što možemo razvijati lijekove koji vrše modifikaciju natrijum pumpe da bismo smanjili natrijum u srčanim ćelijama", nada se Aksentijević.

Istraživanje je objavila u saradnji sa kolegama sa britanskih i američkih univerziteta.

"Bez međunarodne saradnje, rijetko kada naučnik u jednoj grupi nađe svu kompetentnost koja je potrebna da bi istraživanje imalo značaj za čovječanstvo", kaže.

Sa pandemijom virusa korona, saradnja nije prestala, samo se promijenila, dodaje.

Šta možemo sami da uradimo da bismo sačuvali svoje srce?

Nažalost, magičnog lijeka još nema - razlog tome je to što uzroci koji vode srčanoj insuficijenciji nisu uniformisani.

Genetiku ne možemo da zaobiđemo, ali paziti na srce, znači paziti na to kako živimo.

Recept je jasan i već poznat:

• Što više kretanja - na Zapadu se kaže da je sedenje novo pušenje, utiče pogubno na kardiovaskularni sistem
• Ishrana bazirana na što manje soli i masti

Naučna istraživanja u vrijeme virusa korona - svjetski stručnjaci u dnevnoj sobi

Kada je 17. marta 2020. završila eksperiment u laboratoriji na Univerzitetu Kvin Meri u Londonu, Aksentijević nije znala da će to biti posljednja posjeta laboratoriji prije početka karantina zbog pandemije virusa korona.

"Nauka se nastavila u institutima, ali bila je svedena samo na neophodne stvari i istraživanja koja se bave virusom korona", kaže.

Na Univerzitetu Kvin Meri na kome radi, trenutno se odvijaju klinička ispitivanja vakcine protiv virusa korona.

"Impresivno je kako se naučna zajednica za vrlo kratko vrijeme aktivirala da iskoristi znanja iz svih mogućih oblasti da bi se saznalo više o virusu i mogućim terapijama", smatra Aksentijević.

Pandemija je uticala na nauku, dodaje, i zbog toga što su sada sve oči uprte u razvoj vakcine.

"Razvoj vakcine je pod ogromnom medijskom lupom, što se inače ne dešava", kaže.

Zato je, dodaje, pandemija imala i "zastrašujući uticaj" na nauku.

"Mnoge vakcine se trenutno razvijaju, ali mislim da je zastrašujuće i poražavajuće za nauku i naučnike svrstavanje po nacionalnim torovima u vezi sa tim koja je vakcina prava", kaže Aksentijević.

Međutim, ističe da nije sav napor nauke koncentrisan samo na pronalaženje vakcine.

"Za vrijeme karantina, naučnici imaju više vremena nego inače za onlajn susreta sa kolegama širom sveta - uz pomoć interneta, ugostila sam neke od najvećih stručnjaka baš u svojoj dnevnoj sobi", kaže Aksentijević.

Kao što nije zaustavila susrete i saradnju naučnika, epidemija širom svijeta nije zaustavila ni ostala istraživanja koje su prije pojave virusa korona bila u poodmakloj fazi.

Jedno od njih je i ispitivanje leka na kome Aksentijević radi, a koji bi mogao da pomogne oboljelima od virusa korona.

Moć T-ćelija - nada za lečenje obolelih od dijabetesa i virusa korona

"Lijek za dijabetičnu kardiomiopatiju na kome radim, sada se testira na kovid pancijentima", priča Aksentijević.

Lijek koji bi mogao da se koristi za liječenje ljudi oboljelih od dijabetesa proučava zajedno sa kolegama koristi T-ćelija - cilj im je da modifikuje stepen hronične upale organizma.

T-ćelije postale su poznate sa pandemijom virusa korona - naučnici vjeruju da mogu pomoći u izlječenju.

One su vrsta odbrambenih ćelija čiji je osnovni zadatak da pronađu i ubiju invazivne patogene ili inficirane ćelije - to čine služeći se proteinima na svojoj površini, koji su u stanju da se povežu sa proteinima na površini uljeza.

"Mi pokušavamo da otkrijemo da li lijek koji leči inflamaciju T-ćelijama kod pacijenata koji imaju dijabetes, pomaže kod oporavka od virusu korona", objašnjava Aksentijević.

Nauka i Bregzit

Velika Britanija je 31. januara 2020. godine u ponoć zvanično napustila Evropsku uniju i započela godinu dana dug tranzicioni period, u toku kojeg će dogovoriti novu vrstu saradnje sa zemljama članicama.

Odluku o napuštanju Britanci su doneli 2016. godine, kada je na referendumu za izlazak iz Evropske unije glasalo 51, 9 odsto građana.

Šta Bregzit mijenja u nauci?

"Minimalno sam pratila Bregzit debatu, jer se trudim da politiku zaobiđem u širokom luku", kaže Aksentijević.

Ipak, ne krije da nije pristalica izlaska Velike Britanije iz Evropske unije.

"U današnje vreme, nikakvo razdruživanje i raspadanje nije dobro", kaže.

Ono šta će Bregzit sigurno promijeniti, kaže, jeste finansiranje naučnih projekata.

"Postoji bojazan u vezi sa Evropskim fondovima, procjene su da oko 800 miliona evra godišnje se slije iz Evropske unije u Britaniju, što je važan pokretač", kaže Aksentijević.

Ipak, vjeruje da će nauka naći novi način funkcionisanja. "Ja vjerujem da će Velika Britanija i Evropska unija naći kompromis i da će se nauka u to uklopiti".

(Cuvajzdravlje.ba)