Ovo voće sadrži prirodni šećer, ali i vrijedne biljne spojeve koji mogu koristiti zdravlju

Razlog su prirodni šećeri koje voće sadrži, ali takav pristup zanemaruje druge važne hranjive materije koje dobijamo njegovom konzumacijom.

Cijeli plodovi, osim prirodnih šećera, sadrže vlakna, vitamine i različite biljne spojeve. Vlakna usporavaju probavu i apsorpciju šećera, dok polifenoli imaju antioksidativna svojstva i predmet su brojnih istraživanja o njihovom mogućem utjecaju na zdravlje.

Posebno se izdvajaju antocijanini, biljni pigmenti zaslužni za crvene, plave i ljubičaste nijanse pojedinih vrsta voća. Pregled 37 kliničkih ispitivanja pokazao je da unos antocijanina tokom najmanje osam sedmica može biti povezan s poboljšanjima određenih pokazatelja regulacije šećera u krvi, uključujući vrijednosti natašte i nakon obroka, HbA1c i osjetljivost na inzulin.

Ipak, rezultati ovih istraživanja ne znače da određena vrsta voća može sama spriječiti ili liječiti dijabetes. Važni su cjelokupna ishrana, količina hrane i individualne zdravstvene potrebe.

Četiri vrste voća koje vrijedi uvrstiti u jelovnik

1. Borovnice

Borovnice su poznate po tamnoplavoj boji i sadržaju antocijanina. Osim ovih biljnih spojeva, sadrže vlakna i vitamin C, zbog čega se lako uklapaju u raznovrsnu ishranu.

Istraživanja ispituju mogućnost da antocijanini iz borovnica doprinose boljoj osjetljivosti na inzulin i regulaciji šećera u krvi. Iako su rezultati obećavajući, borovnice treba posmatrati kao dio uravnotežene ishrane, a ne kao namirnicu koja sama rješava probleme s nivoom šećera.

Možete ih dodati u zobenu kašu, jogurt ili smoothie, a jednako su praktične i kao užina.

2. Brusnice

Brusnice sadrže različite polifenole, među kojima su i proantocijanidini. Ovi biljni spojevi proučavaju se zbog svojih antioksidativnih svojstava i mogućeg utjecaja na metaboličko zdravlje.

Prilikom kupovine obratite pažnju na sastav proizvoda. Sušene brusnice često imaju dodat šećer, pa je korisno provjeriti deklaraciju i, kada je moguće, odabrati nezaslađene varijante.

Svježe brusnice imaju izražen kiselkast okus, zbog čega se često koriste u kombinaciji s drugim namirnicama, ali i u pripremi različitih jela.

3. Kupine

Kupine su dobar izvor vlakana i sadrže antocijanine koji im daju karakterističnu tamnu boju. Vlakna su važna za probavu, a istraživači proučavaju i moguće veze između biljnih spojeva iz bobičastog voća, regulacije šećera u krvi i zdravlja crijevne mikrobiote.

Za sada su potrebna dodatna istraživanja kako bi se preciznije utvrdili ovi učinci. Ipak, kupine su praktičan izbor za svakodnevnu ishranu jer se mogu jesti samostalno ili dodavati u kaše, jogurt i druge obroke.

4. Crveno grožđe

Crveno grožđe sadrži polifenole, uključujući antocijanine i resveratrol. Dio ovih spojeva nalazi se u kori, pa se grožđe obično jede cijelo, nakon što se dobro opere.

Iako sadrži prirodne šećere, crveno grožđe može biti dio uravnotežene ishrane. Važno je voditi računa o porciji, posebno ako pratite nivo glukoze u krvi.

Prednost dajte cijelim plodovima umjesto soku od grožđa. Kada jedete cijelo voće, unosite i vlakna koja se tokom cijeđenja uglavnom gube ili značajno smanjuju.

Treba li izbaciti voće ako želite smršati?

Ne nužno. Prirodni šećeri u cijelom voću dolaze zajedno s vodom, vlaknima i drugim hranjivim materijama, pa cijeli plod nije isto što i slatkiš ili zaslađeno piće.

Ako želite smršati, važni su ukupni energetski unos, veličina porcija i kvalitet cjelokupne ishrane. Raznovrsno voće može biti dio jelovnika, a nema potrebe da se sve njegove vrste automatski izbacuju zbog sadržaja šećera.

Osobe koje imaju dijabetes ili druge probleme s regulacijom glukoze trebaju prilagoditi izbor i količinu voća svojim potrebama, uz savjet zdravstvenog stručnjaka kada je to potrebno.

Najvažnije je razlikovati cijelo voće od zaslađenih proizvoda i sokova te ne donositi zaključke samo na osnovu količine šećera. Uravnotežena ishrana podrazumijeva raznovrsne namirnice, odgovarajuće porcije i navike koje se mogu održavati dugoročno.