Ova svakodnevna navika može povećati rizik od visokog krvnog pritiska

Fruktoza je prirodni šećer koji se nalazi u voću, medu i voćnim sokovima, ali se u velikim količinama dodaje i brojnim industrijski prerađenim proizvodima, poput gaziranih i sportskih napitaka, voćnih pića, pojedinih jogurta, žitarica za doručak i peciva.

Stručnjaci upozoravaju da se fruktoza unesena kroz zaslađene napitke u jetri razgrađuje na način koji može povećati nivo mokraćne kiseline u organizmu. Povišena mokraćna kiselina može narušiti funkciju krvnih sudova i doprinijeti razvoju hipertenzije. Istovremeno može povećati proizvodnju triglicerida i lipoproteina vrlo male gustoće (VLDL), što dodatno povećava rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara.

Do ovih zaključaka došli su istraživači sa Univerziteta Harvard i Univerziteta u Torontu analizirajući podatke iz dugogodišnje studije Growing Up Today Study (GUTS), u kojoj je gotovo 26.000 ispitanika praćeno od djetinjstva i adolescencije do odrasle dobi tokom 25 godina.

Tokom istraživanja učesnici su redovno davali informacije o prehrambenim navikama, tjelesnoj težini, fizičkoj aktivnosti i zdravstvenom stanju. Više od 1.600 ispitanika tokom praćenja dobilo je dijagnozu hipertenzije.

Analiza je pokazala da nije presudna ukupna količina unesene fruktoze, već njen izvor. Najveći rizik zabilježen je kod osoba koje redovno konzumiraju zaslađene napitke.

Osobe koje su pile dvije ili više porcija zaslađenih pića dnevno imale su znatno veći rizik od razvoja visokog krvnog pritiska. Jedna dnevna porcija zaslađenog napitka bila je povezana s oko 14 posto većim rizikom od hipertenzije. Svaka porcija gaziranog pića povećavala je rizik za približno 23 posto, dok je kod sportskih napitaka taj rizik bio oko 36 posto veći. Povećan rizik zabilježen je i kod osoba koje su dnevno pile više od jedne i po čaše voćnog soka.

S druge strane, istraživači nisu pronašli vezu između konzumiranja cijelog voća i povećanog rizika od razvoja hipertenzije, bez obzira na vrstu voća.

Rezultati istraživanja pokazali su i da zamjena zaslađenih napitaka zdravijim alternativama može imati pozitivan učinak. Zamjena jedne dnevne porcije zaslađenog pića cijelim voćem bila je povezana s oko 22 posto manjim rizikom od hipertenzije, mlijekom s 13 posto manjim rizikom, a vodom s oko devet posto manjim rizikom. Također, zamjena jedne čaše voćnog soka cijelim voćem povezana je s približno 19 posto manjim rizikom od razvoja visokog krvnog pritiska.

Autori studije naglašavaju da se ovi rezultati odnose prvenstveno na dodane šećere u zaslađenim napicima, dok prirodni šećeri iz cijelog voća nisu pokazali štetan učinak. Zbog toga stručnjaci savjetuju da se gazirani i drugi zaslađeni napici postepeno zamjenjuju vodom, mlijekom ili svježim voćem, što može doprinijeti očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova