Ovo su najštetnije namirnice za rad štitne žlijezde, izbjegavajte ih

Problemi sa štitnom žlijezdom jedan su najčešćih zdravstvenih stanja u svijetu. Nepravilan rad štitne žlijezde može znatno smanjiti kvalitetu vašeg života, stoga ne bi bilo loše da se pridržavate terapije i ishrane koju vam ljekari preporuče.

Kada je riječ o ovom stanju, poznato je da njen nepravilan rad može otežati gubitak kilograma, ali to nije jedina posljedica. Naime, pored toga, možete imati problema s probavom, ali i osjećati konstantni umor.

Autoimune bolesti najčešće uzrokuju nepravilan rad štitne žlijezde. To bi značilo da imunološki sistem proizvodi antitijela koja uzrokuju neispravan rad štitne žlijezde. Dva najpoznatija stanja su Hashimotov tireoiditis (smanjeni rad) i Gravesova bolest (ubrzan rad).

Također, važno je istaknuti da se ovo stanje češće javlja kod žena, a naručito nakon poroda ili tokom menopauze.

Gluten

Mnogi ljudi u posljednje vrijeme odlučuju se za ishranu bez glutena jer je on snažan "okidač" za autoimnune bolesti. Uzrokuje veliku količinu upala u tijelu, a kod nekih ljudi može uzrokovati da imunološki sistem proizvodi antitijela koja napadaju vlastite organe ili tkiva.

Ukoliko prestanete konzumirati namirnice koje sadrže gluten, rad vaše štitne žlijezde trebao bi se poboljšati. On se nalazi u ječmu, raži, pšenici i sličnim namirnicama, stoga je sastavni dio brojnih namirnica.

Mliječni proizvodi

Ukoliko vaš organizam ne podnosi najbolje mliječne proizvode, to znači da njihove hranjive sastojke neće dobro razgraditi. U tom slučaju može potaknuti rast štetnih mikroba u vašem probavnom sistemu kao što su loše bakterije, kvasci i gljivice.

Šećer

Šećer je poznat po tome što je štetan za rad štitne žlijezde. Šećer potiče upale u organizmu, ali pogoršava i autoimune bolesti, a potiče i crijevne infekcije. Ako je sluznica crijeva obrasla štetnim mikrobima, oni će izazivati upalu sluznice crijeva.

Velike količine sirovih kupusnjača

Kupus, brokula, karfiol, kelj i prokulice ne biste trebali jesti u velikim količinama, a pogotovo ne sirovo. Ovo povrće sadrži tvari koje se nazivaju goitrogeni koji mogu spriječiti apsorpciju joda u vašoj štitnoj žlijezdi.

Soja

Većina uzgojene soje je genetski modificirano, stoga biste je generalno trebali izbjegavati u ishrani. Pored toga, teže se probavlja, a proteine koje sadrži zapravo se ne mogu apsorbirati u potpunosti. Njeni sastojci uzrokuju iritaciju sluznice crijeva, a usporavaju i apsorpciju joda.

(Cuvajzdravlje.ba)