Probiotici - dobre bakterije u crijevima moćni su čuvari našeg imuniteta

Crijeva nisu samo probavni organi, nego i najvažniji organi obrambenog sustava organizma, koji su “odgovorni” za više od 80% imuniteta!

U crijevima žive milijarde mikroorganizama, pretežno bakterija koje čine crijevnu mikrofloru. Takozvane dobre bakterije ili probiotici u crijevima prerađuju hranu, ali i suzbijaju štetne vrste bakterija i virusa te razgrađuju otrovne tvari. Uravnotežena crijevna mikroflora nužna je za zdravlje i vitalnost.
Opasna neravnoteža

No zbog nepravilne prehrane, stresa, uzimanja lijekova (posebno antibiotika) i nezdravih navika poput pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, ravnoteža crijevne mikroflore često je narušena. Razne bolesti, povišena tjelesna temperatura i proljev mogu uzrokovati poremećaj crijevne mikroflore, ali i obrnuto - poremećena crijevna mikroflora može izazvati brojne zdravstvene tegobe, od proljeva do autoimunih bolesti i debljine.

Najpoznatiji su izvori probiotičkih bakterija odnosno probiotika fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta i kefira. Probioticima su bogati i fermentirani proizvodi od soje (miso pasta, sojin umak, tempeh) te kiseli kupus.

Za bolju opskrbu organizma probioticima nude se razni dodaci prehrani, od posebnih funkcionalnih jogurta i čokoladica do praha i kapsula. Najčešće korištene probiotičke bakterije su različite vrste roda Bifidobacterium (bifidobakterije) i Lactobacillus (laktobacili).

Uzimanje probiotika preporučuje se kod proljeva, upalnih bolesti crijeva poput ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, sindroma iritabilnog crijeva, različitih infekcija i alergija, srčanožilnih i malignih bolesti...
Probiotički dodaci prehrani moraju se pravilno uzimati

No pritom treba znati da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu crijevnu mikrofloru nego pospješuju njezin prirodni oporavak. Probiotici se moraju pravilno uzimati da bi bili djelotvorni. S obzirom na to da je riječ o preparatima koji sadrže žive mikroorganizme, ne smiju se uzimati s vrućim napitcima ili alkoholom jer će tako izgubiti blagotvorna svojstva.

Probiotici se mogu preventivno uzimati zajedno s antibioticima, ali tako da se uzmu najmanje 2-3 sata poslije antibiotika. Naime, antibiotici suzbijaju i loše i dobre bakterije, pa ako se antibiotici i probiotici istodobno miješaju, antibiotici će uništiti probiotike.

Što su prebiotici, a što sinbiotici?

U priči o probioticima važni ulogu imaju i prebiotici - neprobavljivi sastojci hrane (uglavnom oligosaharidi) koji potiču rast i aktivnost probiotika te zajedno s njima imaju povoljan sinergijski učinak na zdravlje. Najpoznatiji prebiotik je inulin - vlakno koje se nalazi u više od 36.000 biljnih vrsta.

Zahvaljujući spomenutom sinergijskom učinku, probiotici i prebiotici mogu se ujediniti u istom proizvodu. Takvi dodaci prehrani nazivaju se sinbiotici i smatraju se iznimno učinkovitima u obnavljanju crijevne mikroflore i jačanju imuniteta.