Udruženje oboljelih: Najpotrebniji je nacionalni skrining program raka pluća

Poručeno je ovo iz Udruženja oboljelih od raka pluća "Diši za život" povodom 1. avgusta, Svjetskog dana borbe protiv raka pluća, koji će obilježiti u petak u parku "Petar Kočić" u Banjaluci.

Tom prilikom će od 10 do 12 časova građanima pružati informaciju o tome šta i kako rade, te dijeliti promotivne letke i brošure.

Inače, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, dijagnoza raka pluća, osim pacijenta, pogađa prosječno bar još 11 ljudi iz njegovog bližeg okruženja, kako na emocionalnom, psihičkom, tako i na socioekonomskom planu.

"Imajući u vidu da u našoj zemlji i dalje ne postoji nacionalni skrining program raka pluća, dodatnu pažnju skrećemo i na neadekvatnu/nedovoljnu prevenciju, koja igra ključnu ulogu u ne samo ranom otkrivanju, nego i povećanju uspješnosti liječenja oboljelih, smanjenju troškova liječenja itd. Rak pluća nije stigma, on se liječi, a petogodišnje preživljavanje se povećava sa 27 na 64 odsto, ako se na vrijeme otkrije", istakla je za "Nezavisne" Seka Dželić, predsjednica Udruženja "Diši za život" .

Kako kaže, izuzetno je važno pričati o karcinomu jer najmanje 80 odsto članova ovog udruženja ne izlazi javno s informacijama da boluju od ove bolesti.

"Koliko god su s nama, oni kažu da nemaju snage da javno govore o tome. To je za njih traumatično, ali je sada situacija drugačija jer se više priča o prevenciji. Iako nemamo uređen nacionalni program skrininga za rak pluća, ljudi bi trebalo bar jedanput godišnje da odu na niskodozni CT, kako bi provjerili u kakvom su stanju njihova pluća. Ako se bolest otkrije u ranoj fazi, kao što je slučaj kod mene, tada je izlječiva. To je jedan sačuvan život, ali i život 11 članova porodice, koji budu pogođeni bolešću, psihički, emotivno, materijalno. Djeluje ohrabrujuće da idemo u javnost i zalažemo se za taj skrining", rekla je Dželićeva, pojasnivši da je on dostupan u Hrvatskoj, Srbiji, ali i u Kantonu Sarajevo.

"Recimo, kad sam se ja počela liječiti, tada je ciljana terapija imala listu čekanju, te sam čekala od novembra do marta da dobijem terapiju. Ali, sada, 10 godina poslije toga, mi imamo situaciju da pacijenti kod kojih je mutacija pozitivna odmah dobijaju taj lijek. Sad imamo biološku i imuno terapiju, značajne količine su se povećale, ali treba toga još", istakla je ona.

Dodaje da oni često organizuju i radionice sa temama koje su od velikog značaja, na kojima uče kako da žive s tom bolešću, o liječenju i sl.

Kako je ranije kazao za "Nezavisne" pulmolog Mirko Stanetić, broj oboljelih od hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP) i broj pacijenata s astmom konstantno raste.

"Kada govorimo o HOBP-u, uzroci su jasni: naše loše navike, naročito pušenje, u kombinaciji sa starenjem populacije", rekao je tada Stanetić, dodavši da bi veliki iskorak, koji bi zaista pomogao pulmologiji i zdravstvu u cjelini, bio uvođenje nacionalnog skrininga za rano otkrivanje karcinoma pluća.

"Time bismo otkrili brojne pacijente koji u ovom trenutku imaju karcinom pluća, a toga nisu ni svjesni. Te male, okruglaste sjene kada se otkriju na vrijeme mogu se operisati. Pacijenti nakon toga ostaju zdravi, ponekad bez potrebe za dodatnom terapijom, a ponekad uz manju onkološku terapiju", poručio je tada Stanetić.