Crvena krvna zrnca i druge ćelije, uključujući i one u tzv. sekretornim tkivima na zidovima usne duplje, crijeva i želuca, na površini imaju različite glikoproteine (antigene).
Kod nekih ljudi dolazi do mutacije antigena, što znači da imaju status nesekretora (genotip A/A) i da su izuzetno otporni na izazivače želudačne viroze (mučnina, povraćanje, dijareja, bol, malaksalost, glavobolja, kašalj i granična temperatura).
Naime, da bi virus napao ćeliju, mora da se na nju veže pomoću njenih antigena, a kako nesekretori nemaju te antigene, virus ih ne može napasti. S druge strane, antigeni u crijevima hrana su dobrim bakterijama ili probioticima, koji su važni za varenje i zaštitu tijela od patogenih, loših bakterija.
Pošto ljudi sa statusom sekretora stalno izlučuju šećer u sistem za varenje, dobre bakterije imaju neprekidan izvor hrane, a čovjek višestruku korist. Za razliku od njih, nesekretori ne oslobađaju šećer, pa nema hrane za dobre bakterije i njihova količina se smanjuje. Uslijed njihovog nedostatka ljudi su podložniji problemima s varenjem, gojaznosti i zarazom od štetnih bakterija iz okoline.
Zato se savjetuje unos dobrih bakterija (probiotika) putem hrane. Kako je kod nesekretora umanjena aktivnost enzima koji pomaže varenje masti, to je razlog da izbjegavaju masnu hranu. Najnovija istraživanja pokazuju da 20 posto ljudi pripada nesekretorima, što znači da svaka peta osoba treba da obrati pažnju na više faktora da bi joj dijeta bila uspješna.
(LJ&Z)
Hemofarmove Brke i Superbrke poručuju: Vrijeme ti je, pregledaj se!
Pet razloga zbog kojih vam trne ruka
