Savjeti za zaštitu zdravlja tokom visokih temperatura

Hronični bolesnici (srčani, plućni, bubrežni, dijabetičari, osobe s visokim pritiskom), starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične grupe stanovništva, koje su posebno osjetljive na vrućinu, zbog čega treba da se pridržavaju zaštitnih mjera.

Osim toga, zdravo radno aktivno stanovništvo koje najveći dio dana provodi na otvorenom takođe je izloženo opasnosti od štetnog djelovanja sunca (glavobolja, vrtoglavica, slabost), a ugroženi mogu biti i mladi zdravi ljudi koji dugo vremena borave napolju bez adekvatne zaštite. Radi zaštite zdravlja od posljedica izazvanih visokim temperaturama preporučuje se da se pridržavate sljedećih savjeta.

Hidrirajte se

Obavezno je dnevno uzimanje najmanje dva litra tečnosti (voda, supa ili čajevi). Korisno je tokom dana češće piti tečnost u manjim količinama, pri čemu prednost treba dati prirodnim sokovima, limunadi ili vodi, a smanjiti unos gaziranih pića.

Ne izlazite bez šešira

Prilikom izlaska iz doma, starija osoba mora da zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom.

Ništa usko i tijesno

Ne nosite tijesnu obuću ni visoke potpetice. Oblačite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala.

Zdrava hrana

Izbjegavajte pržena, pohovana, slatka i jako posoljena i začinjena jela. Poželjno je konzumiranje sezonskog voća i povrća.

Čuvajte kožu od opekotina

Prilikom boravka napolju (u prirodi i vodi) treba koristiti zaštitne kreme sa što većim UV faktorom.

Oprezno s klimom

U klimatizovanim prostorijama (naročito u automobilima sa ugrađenim klima-uređajem) voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature vazduha, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema.

U hladu je spas

Starije osobe ne bi trebalo da se izlažu suncu u periodu od 10 do 17 časova, naročito srčani bolesnici i oboljeli od šećerne bolesti i drugih hroničnih bolesti.

Češće kontrolišite pritisak

Osim pridržavanja uputstava ljekara o uzimanju lijekova, nužna je češća kontrola krvnog pritiska.

Kada kod doktora?

Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidratacije, suvoće usana i kože znak su uzbune, naročito za osobe koje su bolesne, pa se u tom slučaju bolesnik mora hitno javiti svom ljekaru.

Brinite o starijima

Članovi porodice, prijatelji i komšije starijih osoba trebalo bi da češće kontaktiraju s njima, a u slučaju njihove slabije funkcionalne sposobnosti, čak i po nekoliko puta dnevno, prenose NN.