Posljednjih godina sve se više govori da trebamo izbjegavati kozmetičke proizvode i proizvode za zašitiu od sunca koji sadrže PEG emulgatore i konzervanse.
Ipak, realnost je da o sastavu uglavnom vode računa osobe sa osjetljivom kožom, dok većina i ne razmišlja o emulgatorima i konzervansima, kao ni o posljedicama koje mogu ostaviti na koži. Međutim, ovi sastojci su vrlo važni za samu stabilnost i rok trajanja kozmetike i donedavno je bilo teško proizvesti proizvod bez njih. Zahvaljujući savremenoj tehnologiji i novim saznanjima, danas je to moguće.
Odgovori na često se postavljena pitanja, poput: Zašto mi je koža suva i pored krema koje koristim? Zašto moram nanositi kremu više puta u toku dana? Zašto se javlja svrab, peckanje i osip kad se namažem kremom? Zašto...?, mogu da leže upravo u ovim sastojcima, jer oni mogu da iritiraju kožu, da naruše njen prirodni zaštitni sloj i smanje otpornost kože. To su i razlozi zašto ove proizvode posebno ne tolerišu osobe sa osjetljivom kožom, atopijskim dermatitisom ili nekim drugim kožnim oboljenima, kod kojih je već prirodna barijera kože oslabljena. Njihova primjena u kremama za sunčanje, takođe, može dodatno da ošteti kožu koja je već iziritirana sunčevim zračenjem, a krajnja posljedica su alergijske reakcije, isušivanje, perutanje i crvenilo kože.
Poznato je da sunčevi UV-A i UV-B zraci direktno oštećuju kožu, te da mogu dovesti do ozbiljnih oboljenja kože, poput raka kože. Tako da možemo slobodno reći da, koliko je sunčeva svjetlost esencijalna za život, toliko je zaštita od sunca esencijalna za zdravlje kože. Iako je manje poznato da je i djelovanje infracrvenih (IR-A) zraka, koji čine čak 30 % sunčevog spektra, štetno za kožu, oni su posljednjih godina postali tema brojnih naučnih istraživanja. IR-A zraci prodiru u najdublje slojeve kože, uzrokujući njeno oštećenje i prijevremeno starenje kože. I zato je koži potrebno pružiti što kompletniju zaštitu, i to ne samo od UVA i UVB zraka, nego i od IR-A zraka.
Svakodnevni su dokazi štetnih efekata sunčevog zračenja, a ponekad je dovoljna i samo jedna jača opekotina od sunca da se ošteti koža, naročito kod najmlađih.
Prekomjerno izlaganje suncu, bez odgovarajuće zaštite, može da dovede, ne samo do crvenila i opekotina, starenja kože, alergija i akni, nego i do ozbiljnijih oštećenja poput promjena na DNK u ćelijama kože i nastanka karcinoma.
Izbjegavanje izlaganja suncu najbolja je zaštita od sunčevog zračenja, ali život tako nešto prosto ne dozvoljava. Svakodnevna upotreba krema za sunčanje može se smatrati kompromisnim rješenjem između kože i štetnog sunčevog zračenja, ali potrebno je poštovati pravilo da naše tijelo zahtijeva posebne mjere opreza prilikom izlaganja suncu.
Preduzimanje posebnih mjera opreza pri izlaganju suncu i štetnom sunčevom zračenju postao je imperativ, a najbolja prevencija, posebno kod djece i osoba sa osjetljivom kožom, jeste upravo izbjegavanje sunca u vrijeme kad je indeks sunčevog zračenja najveći, kao i zaštita odovarajućom odjećom i kvalitetnim proizvodom za zaštitu od sunca.
Pet savjeta za zdravu ljetnu kožu
Izbjegavati izlaganje suncu u periodu od 10h do 16h
Nositi naočale za sunce, šešir, laganu i svijetlu odjeću
Odabrati zaštitnu kremu koja, osim od UV-A i UV-B zračenja, štiti i od infracrvenog (IR-A) zračenja i koja djeluje preventivno na pojavu alergija na sunce
Odabrati zaštitnu kremu koja ne sadrži PEG emulgatore, boje, mirise i konzervanse, jer bi mogli da mogli da iritiraju i štete koži
Voditi računa o ishrani i piti dosta tečnosti
Ladival je kvalitetna, medicinska kozmetika, za zaštitu kože od sunca njemačke kuće STADA. Ladival proizvodi su dermatološki ispitani i prilagođeni svim tipovima kože, a posebno osobama sa osjetljivom kožom sklonoj alergijama, kao i osobama sa masnom kožom i aknama, te nježnoj dječijoj koži. Sadrži visokoefikasne i fotostabilne UVA/UVB filtere, kao i ćelijski aktivan kompleks antioksidanasa koji štiti kožu od IR-A zraka, sprečava njeno oštećenje, razgradnju kolagena i stvaranje bora.
Na koži ne ostavlja ljepljivi film i ne masti je, a sadrži pantenol i vitamin E.
Piše: mr ph. Davorka Kopanja
(Cuvajzdravlje.ba / NN)
Prirodnim putem do bolje cirkulacije
Gripa kod djece: Kada tražiti liječničku pomoć?
